Cijene bakra probile su psihološku granicu od 13 tisuća dolara po toni i dosegnule najvišu razinu otkako se tim metalom trguje na Londonskoj burzi metala (LME). Tržišta su uzdrmana strahom od manjka ponude, poremećajima u proizvodnji i rastućim geopolitičkim napetostima, osobito nakon američkog napada na Venezuelu, što je dodatno potaknulo utrku za osiguravanje strateških sirovina.
Na zatvaranju trgovine u utorak, referentni tromjesečni terminski ugovori na LME-u dosegnuli su cijenu od 13.238 dolara po toni, što je 1,9 posto više nego na početku tjedna. U srijedu se cijena crvenog metala blago smirila, stabiliziravši se na 13.087 dolara po toni.
Snažan rast započeo još prošle godine
Rast cijena bakra ubrzao je početkom ove godine, nakon iznimno snažnog skoka u 2024., kada su cijene porasle oko 40 posto. Najveći dio tog rasta zabilježen je u drugoj polovici godine, potaknut problemima u opskrbi iz ključnih proizvođačkih zemalja, nagađanjima o mogućim američkim carinama te očekivanjima snažne potražnje.
Posebno se ističe rast potreba za bakrom u podatkovnim centrima, koji su ključni za razvoj umjetne inteligencije, kao i u sektoru električnih vozila i energetske infrastrukture.
Geopolitičke napetosti dodatno uzdrmale tržište
Početak ove godine obilježila je i povećana nervoza na tržištu nakon američkog napada na Venezuelu i zarobljavanja predsjednika Nicolasa Madura. Iako Venezuela ne proizvodi rafinirani bakar, događaji su dodatno pojačali zabrinutost trgovaca za sigurnost opskrbe strateškim mineralima u širem smislu.
„Cijene metala, uključujući bakar, rastu zbog zabrinutosti za strateške minerale i sigurnost opskrbnih lanaca u novom svjetskom poretku, koju u prvi plan ponovno stavlja razvoj situacije u Venezueli“, rekao je Duncan Hobbs iz kompanije za trgovanje metalima Concord Resources.
Poremećaji u rudnicima i manjak ponude
Uz geopolitičke rizike, tržište bakra suočava se i s konkretnim problemima u proizvodnji. Trgovce brinu poremećaji u radu rudnika, uključujući rujansku nesreću u indonezijskom rudniku Grasberg, koji vodi američka kompanija Freeport, kao i štrajk u sjevernočileanskom rudniku bakra i zlata Mantoverde u vlasništvu Capstone Coppera.
Grasberg je drugi najveći rudnik bakra na svijetu i sudjeluje s oko tri posto u globalnoj proizvodnji. Prema novim procjenama analitičara američke banke Citi, proizvodnja rafiniranog bakra ove bi godine trebala iznositi 26,9 milijuna tona, dok će potražnja premašiti ponudu za oko 308 tisuća tona.
Bez viših cijena nema novih ulaganja
Kako navodi Reuters, dugoročno podmirivanje potražnje zahtijeva velika ulaganja u nove rudnike, koja su isplativa tek uz znatno više cijene.
„Procjenjujemo da bi troškove razvoja rudnika bakra nove generacije pokrila cijena veća od 13 tisuća dolara po toni“, rekao je analitičar savjetodavne kompanije SP Angel John Meyer.
Američke carine i gomilanje zaliha
Tržišta su dodatno uzdrmale najave o mogućem uvođenju američkih carina na uvoz bakra. To je potaknulo preusmjeravanje velikih količina metala u Sjedinjene Države, ponajviše iz skladišta LME-a.
Američki predsjednik Donald Trump u srpnju je najavio 50-postotne carine na uvoz bakrenih cijevi i žica, što je tada izazvalo nagli pad cijena bakra u SAD-u, a sličan trend zabilježen je i na globalnim tržištima. Washington je kasnije odustao od carina, no trgovci su nastavili gomilati zalihe u SAD-u.
Zbog toga su cijene bakra na burzi Comex u New Yorku snažno porasle, dok je opskrba drugih dijelova svijeta oslabila. Američka vlada i dalje razmatra uvođenje carina, iako je bakar zasad izuzet od nameta koji su stupili na snagu 1. kolovoza.
Bakar se smatra ključnom sirovinom za industriju, elektroničke uređaje, električne mreže i građevinski sektor, navodi Hina.
Posušje.info
Objava Bakar na povijesnom vrhuncu zbog straha od manjka i geopolitike pojavila se prvi puta na Posušje.info.