Sedam mjeseci do početka predizborne kampanje za Opće izbore u BiH, ni HDZ BiH ni stranke “petorke” ( HDZ 1990, HNP, HDS, HSS i HRS) još nemaju kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva BiH. No, ima Komšićev DF- Slavena Kovačevića, gubitnika u tužbi protiv BiH pred Europskim sudom za ljudska prava, koji je jedno vrijeme bio Srbin, pa Hrvat, dok je Bosnu i Hercegovinu tužio kao nacionalno neopredjeljen. Čovjek koji nacionalnost mijenja ovisno o prilikama za uhljebljenje računa, kao i njegov politički šef, na glasove Bošnjaka, kako bi naslijedio Komšića na mjestu hrvatskog člana Predsjedništva.
Kako se približava mjesec svibanj, vrijeme raspisivanja izbora, sve je manje vremena za izmjene Izbornog zakona bez kojih Hrvatima po peti put prijeti opasnost da budu preglasani u izboru hrvatskog predstavnika u državni vrh zemlje. Izgledi da se to pokuša spriječiti veći su ako hrvatske stranke izađu sa zajedničkim kandidatom, mada, pokazalo se u proteklih 20 godina, ni to nije dovoljan jamac s obzirom na to da su Bošnjaci četiri i pol puta brojniji u FBiH od Hrvata, da se to neće dogoditi. Predsjednik HDZ BiH Dragan Čović već je potvrdio da se on neće kandidirati. Kazao je kako će stranka ime kandidata imati u ožujku uz napomenu da će to biti “mlađa osoba”. Hrvatski, uvjetno rečeno, oporbeni blok, također, najavljuju svog kandidata za Predsjedništvo BiH, ali su spremni, kako tvrde, i na dogovor s HDZ-om o zajedničkom, nestranačkom kandidatu.
Trebaju li dva hrvatska bloka izaći s dva kandidata, ili još nije vrijeme za pluralizam, naći jednu osobu koju bi podržale obje strane ili hrvatska oporba treba podržati kandidata jače stranke- HDZ BiH, te koje osobine treba imati taj kandidat, Hrvatski Medijski Servis pitao je neke od vodećih hrvatskih novinara i analitičara u BiH.
Vasilj: Stare zavade staviti po strani
Ako ostanu sadašnja izborna pravila koja omogućuju novu uzurpaciju u krnjem Predsjedništvu BiH kandidat bi trebao biti zajednički, dakle kandidat HNS BiH, smatra urednik emisije Kompas RTV Herceg Bosne Miroslav Vasilj.
-To bi trebala biti osoba koja bi mogla okupiti veliki broj stranka, ali i minimalizirati rascjep između HDZ-a i Petorke na toj razini. Sve drugo vodi u potpunu avanturu s obzirom na to da se dio političkog Sarajeva sprema na novu otimačinu. Peta uzurpacija u krnjem Predsjedništvu pretvorila bi Hrvate u BiH kao naciju u političku lešinu, upozorava Vasilj.
Napominje kako postoje vremena, trenutci i krize kada se stvaraju velike koalicije i kada se stare zavade stavljaju po strani.
-Ovo je takvo vrijeme. Tu ne mislim na klasičnu veliku koaliciju koja je opisana u politologiji nego potporu zajedničkom kandidatu za Predsjedništvo. Pred nama su četiri godine pune neizvjesnosti ne samo na globalnoj razini nego i kod nas u BiH. Na stol bi mogli doći i Izborni zakon i novi teritorijalni ustroj BiH, vjeruje sugovornik HMS-a.
Kandidat po kriterijima Ben Guriona
Na upit koje bi osobine zajednički kandidat za Predsjedništvo BiH trebao imati prof. dr. Miroslav Vasilj kaže kako bi trebao biti prihvatljiv i HDZ-u, i Petorki i ostalim strankama u HNS-u, “da politički misli, govori strane jezike i ima sve ostale osobine koje se zahtijevaju od nekoga tko će biti član Predsjedništva”.
-Kada su utemeljitelja Države Izrael Davida Ben Guriona pitali što su osobine dobrog političara on je odgovorio: ” da ne laže, ne govori loše o drugim ljudima i kada pokuca dođe s dobrom idejom”. Ne treba zanemariti ni te osobine. No, preduvjet za zajedničkog kandidata je razgovor ključnih političkih aktera na hrvatskoj stranačkoj sceni u BiH. I neka ti razgovori iznjedre ime kandidata ili kandidatkinje, sugerira Vasilj.
Ako, pak, nekim čudom dođe do izmjena izbornih pravila koje bi omogućile hrvatskom biračkom tijelu da izabere člana Predsjedništva onda, napominje, može biti na desetine kandidata.
-Neka se tada provede u djelo ona stara izreka „dva Hrvata – tri stranke“. Kao nikada do sada na hrvatsku politiku u BiH odnosi se izreka iz stare Grčke – „Ne možemo birati vanjske okolnosti, ali uvijek možemo odabrati kako ćemo na njih odgovoriti“, zaključuje sugovornik HMS-a
Krešić: Neprimjereno licitiranje imenima
Novinar Večernjeg lista Zoran Krešić podsjeća kako je izmjena Izbornog zakona ključna kako bi se osigurala prava legitimnih političkih predstavnika svih naroda, a posebno Hrvata, u BiH. .
-Smatram da bi bilo ponižavajuće razmišljati o predlaganju kandidata koji možda zadovoljava kriterije drugih naroda, ali nije po mjeri Hrvata. Legitimnost političkog predstavnika mora biti temeljna, jer samo tako možemo osigurati da će političke odluke odražavati stvarne interese hrvatskog naroda, kaže Krešić za Hrvatski Medijski Servis.
Imena kandidata, po njegovu mišljenju, ne bi trebala biti predmet rasprave dok god se ne izmjeni Izborni zakon, jer trenuačtni sustav ne osigurava poštivanje prava i dostojanstva Hrvata.
-Samo kad se izbornim zakonom definira jasna legitimnost, bit će moguće donositi pravedne i odgovorne odluke. Licitiranje s imenima, poput odstrela divljači, potpuno je neprimjereno i snižava ozbiljnost političkog odlučivanja. Političke funkcije nisu predmet igre ili pregovaranja, već pitanje prava i dostojanstva svakog naroda, kaže.
Vidović: Zajedničkog kandidata izabrat na referendumu
U svjetlu činjenice da nisu usvojene izmjene izbornog zakona kojima bi se omogućio izbor legitimnog hrvatskog kandidata bez opasnosti od preglasavanja, politolog Danijel Vidović mišljenja je da bi međusobni dogovor stranaka članica HNS-a oko isticanja jednog kandidata bio čin političke mudrosti.
-Ako se, pak, iz nekog razloga ne mogu dogovoriti bilo bi pametno da predlože svoje kandidate od kojih bi se zajednički kandidat za poziciju hrvatskog člana Predsjedništva BiH odabrao na referendumu u organizaciji HNS-a, predlaže Vidović.
Referendum bi se, uz prethodno dogovorena pravila, po njegovu mišljenju, mogao organizirati na više načina, koristeći suvremene tehnologije u kombinaciji s uobičajenim metodama izbora, a glasovanje bi se organiziralo u jedinicama lokalne samouprave (gradovi, općine i mjesne zajednice) s hrvatskom većinom.
-U onim sredinama gdje su Hrvati izrazita manjina, u suradnji s lokalnim stranačkim odborima i udrugama građana mogli bi se organizirati zborovi birača, a u taj bi proces svakako trebalo uključiti i hrvatsku dijasporu, precizira.
Ovakav način izbora, po Vidovićevom uvjerenju, predstavljao bi čin istinske političke zrelosti.
-Vjerojatno će se pojaviti argument kako nema dovoljno vremena za organizaciju jednog takvog referenduma. To jest otegotna okolnost ali u digitalnom dobu može se pronaći kvalitetan, transparentan i svima zadovoljavajući način provedbe ovakvog referenduma. Ključno je pitanje postoji li za ovo politička volja ili ne postoji?, naglašava.
Gudelj: Ne gušiti politički pluralizam
Urednik portala Dnevnik.ba i emisije Fokus RTV Herceg Bosne Jurica Gudelj misli kako bi eventualni zajednički kandidat trebala biti politički iskusna osoba, u hrvatskoj javnosti već prepoznata kao politički akter te sposobna nositi se sa svim izazovima koje dužnost hrvatskog člana Predsjedništva nosi sa sobom. Također, ta osoba bi, dodaje, trebala biti iskusna i u međunarodnim odnosima.
-Ne mislim, pak, da je imperativ imati zajedničkog kandidata jer time se guši politički pluralizam. Stranke petorke imaju pravo istaknuti vlastitog kandidata bez obzira na opasnosti od novog preglasavanja hrvatskog naroda. Time se samo dodatno ističe potreba reforme Izbornog zakona tako da jedan narod drugom ne bira političke predstavnike. Također, HDZ BiH kao najjača stranka ima puno pravo istaknuti vlastitoga kandidata i tražiti od petorke da podrže tog kandidata bez posebnih uvjeta, kaže Gudelj.
Nakon izbora, hrvatsko biračko tijelo, smatra sugovornik HMS-a, svakako očekuje korektnu suradnju hrvatskih stranaka sukladno ostvarenim izbornim rezultatima.
-Zapravo, treba učiniti sve što je moguće kako bi se ostvarila što veća izlaznost hrvatskog biračkog tijela kako bi se što više onemogućile izborne prijevare kojima su Hrvati već desetljećima izloženi, ističe Gudelj. /M.Š./HMS/
Izvor: hms.ba
