Udruga inovativnih proizvođača lijekova osnovana je s ciljem unaprjeđenja zdravstvenog sektora u cijeloj Bosna i Hercegovina i stvaranja socioekonomskog okruženja koje bi omogućilo bržu dostupnost najnovijih lijekova i terapija pacijentima u toj zemlji. Nakon desetak godina aktivnog rada prepoznati su kao kvalitetan partner, kako relevantnim nadležnim institucijama tako i predstavnicima stručne zajednice i udrugama pacijenata.
– Naša uključenost u određene procese u zdravstvenim politikama postoji, ali naravno još nije na razini koja bi donijela stvarne koristi svima, prvenstveno pacijentima i zdravstvenom sustavu u BiH. Udruga i njezine članice uvijek ističu da je naš interes snažan, stabilan i održiv zdravstveni sustav u BiH – naglasila je za Fenu direktorica Udruge inovativnih proizvođača lijekova u BiH Ana Petrović.
Smatra da zemlje poput Bosne i Hercegovine, s izrazito usporenim prirodnim prirastom stanovništva, povećanim brojem kroničnih bolesti i onkoloških pacijenata među mlađom i radno sposobnom populacijom, trebaju ulagati u inovativne lijekove i terapije jer oni produljuju životni vijek i kvalitetu života pacijenata.
– Uvođenjem praćenja ishoda liječenja, kao mjere kvalitete liječenja, kao i digitalizacijom zdravstva radi bolje i brže dijagnostike, omogućuje se kvalitetna analiza i praćenje potreba pacijenata i liječnika. Kao rezultat dobiva se održivo i predvidivo financiranje, čime se omogućuje redovit i održiv dolazak novih lijekova – naglasila je.
Na pitanje koliko su u Bosni i Hercegovini dostupni novi inovativni lijekovi te što Udruga može učiniti u vezi s tim u komunikaciji s institucijama, Petrović navodi primjer i kaže da trenutačno svi (pacijenti, liječnici i industrija) iščekuju novu listu Fonda solidarnosti, nakon sedam godina od posljednje službene revizije liste.
Što znači vrijeme dostupnosti inovativnih lijekova ilustrira primjerom da je u razdoblju od 1995. do 2024. Europska agencija za lijekove (EMA) odobrila više od 200 novih lijekova namijenjenih liječenju različitih malignih bolesti.
Prema posljednjoj EFPIA Patient WAIT studiji za 2024. godinu o dostupnosti inovativnih lijekova u EU i zemljama izvan EU u okruženju, od navedenih 200 lijekova u BiH je dostupno samo osam posto novih lijekova, odnosno 15 lijekova.
– Od tih 15 lijekova samo 20 posto dostupno je kroz redovite liste lijekova (liste fondova), 47 posto dostupnih lijekova ima ograničenu dostupnost s određenim uvjetima ili ograničenjima, dok je 33 posto lijekova dostupno isključivo na individualnoj osnovi, što zahtijeva posebne procedure za svaki slučaj – istaknula je.
Od zemalja okruženja, Slovenija je na razini prosjeka EU s 42 posto dostupnosti (86 lijekova), što je 5,8 puta više od BiH. Hrvatska bilježi 24 posto dostupnosti, tri puta više od BiH, dok Srbija ostvaruje devet posto dostupnosti, što je tek neznatno iznad BiH. Sjeverna Makedonija i Turska, s tri posto, imaju najnižu stopu dostupnosti u europskom kontekstu.
Za podatak o broju novih lijekova registriranih od EMA-e u razdoblju od 1995. do 2024., namijenjenih liječenju malignih bolesti, Petrović kaže da najbolje oslikava ubrzan razvoj onkologije kao područja s najbržim napretkom u suvremenoj medicini.
– Dok je u razdoblju od 1995. do 2000. u prosjeku bio registriran samo jedan novi onkološki lijek godišnje, u posljednje četiri godine (2021.–2024.) taj broj porastao je na prosječno 14 novih lijekova godišnje. To jasno pokazuje koliko inovacije mijenjaju tijek bolesti i otvaraju mogućnosti za personalizirano i učinkovito liječenje, pod uvjetom da su lijekovi pravodobno dostupni pacijentima – naglasila je.
Petrović kaže da Udruga kroz brojne sastanke s nadležnim institucijama na svim razinama i skupove poput partnerske konferencije s Američkom gospodarskom komorom „Zdravstvo kao investicija“ promovira stav da je ulaganje u zdravstvo najvažnije ulaganje jer znači ulaganje u građane i ljudski potencijal zemlje, entiteta ili županije.
– Danas je upravo ljudski potencijal najvažnije mjerilo uspješnosti i budućnosti neke zemlje – poručila je.
Naglašava da su glavni i početni alati za unapređenje dostupnosti novih terapija podaci, odnosno registri – jedinstveni i jasni podaci o vrstama bolesti u BiH, broju pacijenata te učestalosti pojavljivanja bolesti.
– Na temelju tih podataka mogu se postaviti strateški ciljevi u zdravstvu: što i koga liječimo, kojim lijekovima, kakvi liječnici specijalisti i bolnice su potrebni, za što su potrebni preventivni i screening programi te kako to financirati postojećim sredstvima, odnosno koliko je dodatnih sredstava potrebno – istaknula je.
Digitalizacija je jedan od takvih alata jer omogućuje uvođenje elektroničkih kartona i registara pacijenata, povezivanje bolničkih sustava i praćenje ishoda liječenja te kvalitetnu analizu podataka, pri čemu se uz primjenu umjetne inteligencije skraćuje vrijeme dijagnoze i brže određuje najbolja terapija.
– Dodatno, za zemlju poput BiH s manjim brojem većih urbanih cjelina i značajnim smanjenjem dostupnog medicinskog kadra u tim sredinama, uvođenje telemedicine znatno bi unaprijedilo dostupnost zdravstvene zaštite i terapija svim pacijentima – naglasila je.
Petrović kaže da pacijenti koji su izravno pogođeni bolešću dobro poznaju detalje o lijekovima i najnovijim terapijama, kao i način na koji zdravstveni sustav financira terapije.
– Zbog toga više ne žele biti tretirani kao žrtve bolesti i sustava, nego kao dio rješenja, nudeći ono što sustav trenutačno nema, poput registara pacijenata i primjera dobrih praksi iz okruženja – kazala je.
Dodala je da je krajem 2025. Vijeće ministara Bosne i Hercegovine izmijenilo listu prioriteta i područje zdravstva pomaknulo s osmog na peto mjesto, što bi ubuduće trebalo osigurati veću prednost procesima unapređenja zdravstva i njegova financiranja.
– S obzirom na to da smo u izbornoj godini, pratit ćemo hoće li i kako zdravstvo biti dio izbornih programa i budućih strategija – istaknula je.
Podsjetila je da bolnice i fondovi moraju „profitirati“, ali prema parametrima poput broja liječenih bolesti, nabavljenih novih lijekova, uspješnih operativnih zahvata i izliječenih pacijenata.
– Njihov „profit“, odnosno rezultat, trebao bi pokazivati koliko su života spasili i produljili te tako omogućili državi i entitetima da te građane ponovno uključe u radni sustav i dobiju porezne obveznike – istaknula je.
Na pitanje o opskrbljenosti BiH lijekovima i razlozima povremenih nestašica pojedinih lijekova, Petrović navodi da, u usporedbi s nekim zemljama EU i regije, Bosna i Hercegovina zasad nema većih problema s nestašicama, ponajviše zato što su na listama uglavnom starije vrste lijekova i relativno mala potrošnja.
– Nestašice su sve češće zbog povećane potrebe za aktivnim supstancama u proizvodnji te ograničenja u opskrbnim lancima uzrokovanih logističkim i vojnim događanjima u svijetu – naglasila je.
Zbog toga farmaceutski i zdravstveni sektor traži veću predvidljivost i planiranje te kvalitetne podatke za procjenu potreba pacijenata, a kao zaštitnu mjeru potrebno je planirati i robne zalihe lijekova ključnih za zdravlje građana BiH.
Podsjetila je da je u Bosni i Hercegovini 2023. prosječna potrošnja lijekova iznosila 133 eura po pacijentu, dok je u Hrvatskoj iznosila 376 eura, u Sloveniji 460 eura, a u Srbiji 199 eura po pacijentu.
Petrović ističe da u Bosni i Hercegovini postoji gotovo 16 osnovnih listi lijekova, uključujući tri entitetske liste (Federacija BiH, Republika Srpska i Brčko distrikt), tri liste entitetskih fondova zdravstvenog osiguranja te u Federaciji BiH dodatnih deset županijskih listi lijekova.
Većina listi su generičke, s pretežno kopijama izvornih lijekova, a njihove cijene određuju nadležna ministarstva zdravstva i fondovi u okviru planiranih proračuna.
– Za razliku od ostalih roba, cijene lijekova nisu pratile inflaciju te su dodatno ograničene mehanizmom maksimalne dopuštene cijene lijeka u BiH kao prvom razinom kontrole cijena, a potom se jednom godišnje revidiraju – pojasnila je.
Dodala je da se cijene lijekova u BiH određuju na temelju cijena istih lijekova u Sloveniji, Srbiji i Hrvatskoj, a nakon uvrštavanja na entitetske liste i liste fondova cijena se dodatno smanjuje za 25 posto ili više.
Udrugu inovativnih proizvođača lijekova u BiH čini 11 najpoznatijih inovativnih farmaceutskih kompanija prisutnih u punom kapacitetu u zemlji, koje zapošljavaju visokoobrazovane građane BiH i posluju u skladu s pravilima svojih osnivača te zakonima Bosne i Hercegovine. /FENA/HMS/
Izvor: hms.ba
