Za nove tehnologije milijuni, ali na izborima ostaje presudno ručno brojanje glasova

Za nove tehnologije milijuni, ali na izborima ostaje presudno ručno brojanje glasova

Čak i ako Bosna i Hercegovina dobije skenere i nove tehnologije za elektroničko brojanje glasova, to neće puno značiti, jer će se utvrđivanje rezultata i dalje obavljati kao i do sada.

Naime, kako su neizravno priznali u Središnjem izbornom povjerenstvu Bosne i Hercegovine za Nezavisne, da bi se rezultati izbora utvrdili korištenjem novih tehnologija, potrebno je izmijeniti Izborni zakon Bosne i Hercegovine.

U praksi to znači da, ako se kojim slučajem ručno brojanje i elektroničko brojanje na sljedećim izborima u listopadu ove godine ne slažu, uzima se u obzir samo ručno brojanje, jer je to propisano Izbornim zakonom.

Pitanja o ovoj temi poslali su SIP-u u petak, 13. veljače, ali nisu dobili pisani odgovor dok brojanje nije završeno, već je samo usmeno potvrđeno, nakon što su kolege iz Nezavisnih nazvali SIP i pitali hoće li dobiti odgovor, da će brojanje biti onako kako je određeno Izbornim zakonom.

Uputili su ih na Izborni zakon, poglavlje peto, gdje je izričito navedeno da se rezultati izbora utvrđuju ručnim brojanjem glasova.

Prema odredbama Izbornog zakona BiH, članci 5.22 do 5.27 propisuju kako se glasovi broje – ručno na biračkim mjestima ili na centralnoj lokaciji koju odredi SIP BIH. Također, propisano je kako glasati u inozemstvu, ali nema odredbi o novim tehnologijama.

SIP bi mogao uvesti pravilo da se nove tehnologije nalaze na biračkim mjestima, ali je objašnjeno da se bez izmjena Izbornog zakona one formalno ne mogu koristiti za utvrđivanje rezultata, pa se može postaviti pitanje zašto se za njihovu nabavu izdvajaju deseci milijuna maraka.

Osim toga, zanimljivo je i to da će BIH, po svemu sudeći, uzalud nabavljati biometrijske skenere za identifikaciju birača, jer nisu predviđeni Izbornim zakonom BIH.

Naime, članak 5.12, stavak četiri, navodi da se identitet birača utvrđuje pomoću osobne iskaznice, putovnice ili vozačke dozvole. Skeneri i biometrijska sredstva identifikacije nisu navedeni. Čak i ako SIP propiše da se ova sredstva koriste na biračkim mjestima, za identifikaciju birača važna je samo identifikacija koju priznaje Izborni zakon – osobne iskaznice, putovnice ili vozačke dozvole.

Otkad se počelo pričati o uvođenju novih tehnologija radi zaštite integriteta izbornog procesa, počele su političke opstrukcije kako bi se spriječilo njihovo uvođenje. Iako nijedan politički subjekt nije bio izričito protiv toga, blokirano je usvajanje odredbi o financiranju nabave ove opreme.

Na kraju je njihovo uvođenje nametnuo OHR, koji je omogućio nabavu ove opreme iz prihoda Centralne banke Bosne i Hercegovine, u iznosu od 112 milijuna maraka. Prema službenim podacima SIP-a, trošak nabave novih tehnologija iznosio bi oko 80 milijuna maraka s PDV-om, a natječajni postupak je u tijeku.

Međutim, političke opstrukcije očito se nastavljaju, jer se BIH, čak i ako kupi nove tehnologije, neće moći koristiti njima za određivanje rezultata izbora na sljedećim izborima.

U proteklom razdoblju EU je, zajedno s Veleposlanstvom SAD-a, financirala pilot projekt kojim je testirala kako bi u praksi funkcioniralo glasanje novim tehnologijama. OESS, Vijeće Europe i nekoliko drugih zemalja i organizacija pomogli su ovaj projekt.

Međutim, nema kraja pokušajima opstrukcije i obesmišljavanja svega u BiH što može dovesti do jačanja povjerenja građana, što najbolje pokazuje izvješće SIP-a nakon provedenog pilot projekta na prošlim izborima, jer je i SIP priznao da je odstupanje između ručnog i elektroničkog brojanja iznosilo dva posto.

“Digitalna usporedba elektroničkih i ručnih rezultata, kako bi se otkrile sve razlike veće od dva posto, pokazala je male razlike između dva seta rezultata, koje nisu prelazile dva posto, potvrđujući da potpuno ručno brojanje nije potrebno za sljedeće izbore”, naveli su u izvješću nakon pilot projekta.

Ovdje nije problematično samo to što je dokazano da postoji greška u brojanju od dva posto, već i to što je rješenje ne ponavljati izbore na tim biračkim mjestima, već samo prihvatiti jednu od dvije metode brojanja kao službenu.

Po svemu sudeći, Središnje izborno povjerenstvo je pod velikim političkim pritiskom najvažnijih stranaka u Bosni i Hercegovini, koje pod svaku cijenu žele spriječiti sprječavanje izbornih manipulacija, što nije iznenađujuće, s obzirom na to da je Bosna i Hercegovina, prema godišnjim popisima koje izrađuje “Transparency International”, jedna od najkorumpiranijih zemalja u Europi.

Izvor: pogled.ba