Izaslanstvo Europskog parlamenta boravi u službenom posjetu Srbiji kako bi u neposrednom razgovoru s različitim društvenim akterima stekli cjelovitu sliku o događanjima u Srbiji čiji su najviši dužnosnici odbili sastanak s europaralemtarnicima pravdajući to unaprijed dogovorenim obvezanima i inozemnim posjetima.
Jutros su članovi izaslanstva Europskog parlamenta, predvođeni izvjestiteljem za Srbiju Toninom Piculom, pogledali izložbu o Jasenovcu, iako su predstavnici srbijanske vlasti tvrdili da je izaslanstvo “tražilo da u parlamentu ne prođe kroz središnji dio gdje je postavljena izložba Jasenovac – trajna opomena”.
“Temelji Europske unije temelje su na antifašizmu i nemam nikakav problem pogledati izložbu o Jasenovcu”, rekao je Picula novinarima nakon obilaska izložbe te tako demantirao navode da su pojedini europarlamentarci tražili da ne prolaze pored izložbe o Jasenovcu navodeći da takvi navodi očito predstavljaju manipulacije s ciljem diskreditiranja misije Europskog parlamenta.
Tako se danas izaslanstvo Odbora za vanjske poslove Europskog parlamenta sastalo u Skupštini Srbije s potpredsjednicom parlamenta i predsjednicom Odbora za europske integracije Elvirom Kovač, nakon čega će biti upriličeni sastanci sa zastupnicima vladajuće koalicije i oporbe.
Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić kazao je kako izaslanstvo Europskog parlamenta u Srbiju dolazi nepozvano te da se ne želi sastati “s mrziteljima Srbije” zbog ranije dogovorenih obveza što je demantirao izvjestitelj Europskog parlamenta za Srbiju Tonino Picula.
Picula je istaknuo da je veleposlanstvo Srbije u Bruxellesu obaviješteno o dolasku izaslanstva Europskog parlamenta te da je na programu posjeta radilo izaslanstvo EU u Beogradu.
Picula drži da su se srbijanske vlasti odlučile za ovu vrstu bojkota kako bi izbjegli suočiti s onima koji su ključni za odlučivanje o ulasku Srbije u Europsku uniju što je istodobno i propuštena prilika u važnoj etapi u procesu eurointegracija.
Kako je ranije priopćeno iz EP tijekom susreta u Beogradu bit će riječi o procesu pristupanja Srbije Europskoj uniji s fokusom na oblasti i teme istaknute u dvije prošlogodišnje rezolucije Europskog parlamenta o Srbiji.
Također danas će u Beogradu s predstavnicima Vlade Srbije i parlamentarnih stranaka razgovarati o dodatnim reformama potrebnim za unapređenje procesa pristupanja Srbije Uniji.
Članovi izaslanstva, koje predvodi portugalska europoslanica Marta Temido, odvojeno će razgovarati i s predstavnicima medija, organizacija civilnog društva, istraživačkih centara, akademske zajednice i studenata.
Na sastancima će, kako se navodi, pokrenuti pitanja istaknuta u Rezoluciji EP od 7. svibnja 2025. o izvješćima Europske komisije o Srbiji za 2023. i 2024. godinu, i u Rezoluciji EP-a od 22. listopada 2025. o polarizaciji i povećanoj represiji u Srbiji, godinu dana nakon tragedije u Novom Sadu gdje je uslijed pada nadstrešnice život izgubilo 16 osoba.
Srbija je počela pregovore o pristupanju Europskoj uniji u siječnju 2014. i do sada je otvorila 22 od 35 pregovaračkih poglavlja, a privremeno je zatvorila samo dva. No pregovori sa Srbijom su u zastoju od prosinca 2021. kada je otvorila zadnja poglavlja pa ikako je Europska komisija utvrdila da su ispunjeni tehnički uvjeti za otvaranje klastera 3 među zemljama članicama EU nema nužnog konsenzusa o otvaranju tog klastera i od Srbije se traži da ostvari “dalji napredak u oblasti vladavine prava i normalizaciji odnosa s Kosovom”.
Europska komisija je u dva posljednja izvješća o napretku Srbije – koncem 2024. i 2025. godine ukazala da nema napretka u funkcioniranju demokratskih institucija, vladavini prava i slobode medija, te slobodnog izražavanja mišljenja, uz pojačanu represiju vlasti tijekom protuvladinih prosvjeda započetih koncem 2024. godine./Fena/HMS/
Izvor: hms.ba
