Siječanj je mjesec kada grijanje radi gotovo bez pauze. Ipak, topliji dom ne znači nužno i zdraviji ili ugodniji. Previsoka temperatura može izazvati umor, glavobolju, suhu kožu i veće račune za energiju, dok preniska utiče na koncentraciju, san i imunitet. Ravnoteža je ključ, piše N1.
U nastavku su preporuke koje se koriste širom Europe, prilagođene svakodnevnom obiteljskom životu.
Dnevni boravak: 20–22°C (danju)
Ovo je prostor u kojem se najviše boravi, ali i u kojem se tijelo najlakše prilagođava promjenama temperature.
Idealna temperatura: 21°C
Ako se mnogo krećete ili imate više ljudi u prostoru – može i 20°C
Više od 22°C često je nepotrebno i brzo “zagušuje” prostor
Kuhinja: 18–20°C
Kuhinja se zagrijava sama tijekom kuhanja.
Optimalno: 19°C
Dodatno grijanje često nije potrebno
Spavaća soba (odrasli): 16–18°C (noću)
Niža temperatura doprinosi kvalitetnijem snu.
Idealno: 17°C
Previše topao zrak remeti dubok san i isušuje dišne puteve
Dječja soba: 18–20°C (danju i noću)
Djeca su osjetljivija na temperaturne oscilacije.
Bebama i maloj djeci: 19–20°C
Starijoj djeci: 18–19°C
Redovno provjetravanje je važno, čak i zimi
Kupatilo: 22–24°C (kratko, po potrebi)
Toplije kupatilo je prijatno, ali samo dok se koristi.
Nema potrebe da bude stalno zagrijano
Kratkotrajno povećanje temperature je sasvim dovoljno
Hodnici i pomoćne prostorije: 15–17°C
Provjetravanje zimi: kada i koliko često
Provjetravanje je neophodno i tijekom zimskih mjeseci, čak i kada su temperature niske. Preporučuje se kratko i intenzivno provjetravanje – otvaranje prozora širom na 5 do 10 minuta, 2 do 3 puta dnevno. Najbolje je provjetravati ujutru nakon buđenja, tokom dana kada se najviše boravi u prostoru i uvečer prije spavanja. Ako je moguće, kratko otvaranje prozora u više prostorija istovremeno omogućava bržu razmjenu zraka bez značajnog hlađenja zidova i namještaja.
Zimi se u zatvorenim prostorima brzo nakupljaju ugljen-dioksid, vlaga i štetne čestice, posebno u domovima gdje se kuha, suši rublje ili boravi više ljudi. Redovno provjetravanje smanjuje rizik od kondenzacije i pojave buđi, poboljšava kvalitet sna i koncentraciju, te doprinosi zdravijem disanju. Kratko provjetravanje troši znatno manje energije nego stalno držanje prozora “na kip”.
Noćno snižavanje temperature
Snižavanje temperature tijekom noći za 2–3 stupnja:
poboljšava kvalitet sna
smanjuje potrošnju energije
ne utiče negativno na zdravlje
Vlažnost zraka– često zaboravljen faktor
Idealna vlažnost u zagrijanom prostoru je 40–60%.
Suh zrak može izazvati kašalj, suhu kožu i iritaciju očiju
Pomažu ovlaživači, ali i jednostavne mjere: posude s vodom, sobne biljke i redovno provjetravanje
Najčešće greške u grijanju doma
Pregrijavanje prostora “za svaki slučaj”
Držanje iste temperature danju i noću
Potpuno zatvaranje ventilacije i izbjegavanje provjetravanja zimi
Grijanje prostorija koje se rijetko koriste
Zanemarivanje vlažnosti zraka
Toplina doma ne mjeri se brojem stupnjeva već osjećajem ugodnosti, zdravim zakom i racionalnom potrošnjom energije.
Objava Koliko treba zagrijavati dom zimi i na koliko stupnjeva pojavila se prvi puta na Pogled.ba.