U 2026. godini našu zemlju očekuju Opći izbori. Previranja se vode oko izmjena Izbornog zakona, jer se Hrvatima uskraćuje pravo da biraju i budu birani, što je osnova demokracije. Većinski bošnjački narod koristi svoju brojnost i pod krinkom građanske države teži stvaranju unitarne države, čemu se protive i Srbi i Hrvati. Je li sazrelo vrijeme i kod međunarodne zajednice da više ne uništava načela Daytona, tema je kojom se bavi RTV Herceg-Bosne.
Nakon potpisivanja Daytonskog sporazuma, međunarodna zajednica uložila je u našu zemlju milijarde dolara. Osim brojnih investicija, strani dužnosnici kroz različite odluke pokušali su stvoriti i mijenjati duh i karakter Bosne i Hercegovine, pa je pokušaj stvaranja građanske države kroz ukidanje nacionalnih identiteta bio projekt koji je imao podršku međunarodne zajednice. Na ruku je to išlo Bošnjacima koji su kroz građanski koncept vidjeli priliku za stvaranje nacionalne države, što Hrvati i Srbi nikako ne prihvaćaju.
Sanja Vulić, šefica Kluba zastupnika SNSD-a u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, ističe opasnosti takvih težnji.
“Građanski koncept ili, kako ja to volim da kažem, što nije književnički niti pravopisno ispravno, ‘građanština’, ne može nikog i ni na što dobro navesti. Ta građanska BiH ne donosi dobro konstitutivnim narodima u Bosni i Hercegovini i sami ćete priznati da smo svi mi vrlo ranjivi. I Srbi, i Hrvati i Bošnjaci imamo neke svoje rane. Ako pogledamo kroz povijest, jedini put uspjeha i suživota je zapravo dijalog i u tom pogledu, ako budemo razgovarali, možemo i sanjati neku perspektivu BiH. A ako ne budemo razgovarali, ako se ne budemo dogovarali, ako budemo slijedili taj koncept za koji se Bošnjaci zalažu, a to je građanska, odnosno unitarna BiH, kršćanima na ovim prostorima mjesta nema”, poručila je Vulić.
Hrvati traže minimum
Hrvati traže minimum, a to je da mogu birati svoje predstavnike na svim administrativno-političkim razinama, navodi dopredsjednik Republike Srpske iz reda hrvatskog naroda Davor Pranjić.
“A mi ne tražimo ništa previše. Mi tražimo u potpunosti ono što treba, da nas sljeduje kao konstitutivni narod. To što je netko dao sebi za pravo i šesnaest godina, odnosno četiri puna mandata nam uzurpira poziciju hrvatskog člana Predsjedništva, mislimo da je krajnje vrijeme da se to završi i da se riješi pitanje Izbornog zakona”, jasan je Pranjić.
Da je građanski koncept nemoguć, postaje svjesna i bošnjačka politika. O tome je govorio Elmedin Konaković, ministar vanjskih poslova BiH i predsjednik NiP-a.
“Bosna i Hercegovina ima svoju budućnost unutar Europske unije, ima svoje daytonsko uređenje, ima svoj Ustav. Bilo kakva promjena ustavnog uređenja može se desiti samo dogovorom svih onih koji participiraju u donošenju odluka. Moja ideja i moj san je građanska Bosna i Hercegovina – jedan čovjek jedan glas. S obzirom na kompleksnost i važnost etničkog pitanja, znam da to danas nije realno”, priznao je Konaković.
Ključnu ulogu u promjeni narativa odigrale su Sjedinjene Američke Države i predsjednik Trump, uz pristup na realnim osnovama gdje ključnu ulogu trebaju imati lokalni akteri. Predstavnici tri konstitutivna naroda put su ka stabilnosti.
Politički analitičar dr. sc. Ivan Pepić podsjeća na povijesni kontekst.
“Tri desetljeća nakon Daytonskog sporazuma, prvih pet godina, prisjetimo se, išlo je lagano. Bosna i Hercegovina se gradila, nije bilo jednostavno. Tri konstitutivna naroda su se dogovarala. Međutim, u jednom trenutku je počelo ono što se zove međunarodni intervencionizam i to je u biti izmijenilo karakter Bosne i Hercegovine, izmijenilo je de facto i Daytonski sporazum. Prema tome, te promjene su dovele do onoga što imamo danas, do nekakve paralize. Američka administracija je shvatila da je taj intervencionizam doveo do toga, do te paralize, i prema tome američka administracija je mijenjala svoj stav, odnosno dovela je do situacije da se sada govori o tri konstitutivna naroda koja se trebaju dogovoriti i to doista jest tako”, analizira Pepić.
Povratak Daytonu
Svakim danom sve je više domaćih političara koji postaju svjesni toga, dok oni koji su navikli na ispunjavanje želja, s tim se teško nose.
“Nakon one izjave sa Vijeća sigurnosti, mislim da su sve priče o građanskoj Bosni i Hercegovini završile i tako da s te strane vidimo da nema više ni te retorike i građanskih inicijativa. Svaka nova američka administracija daje konstantno jednu poruku koja se i spominje u svim spisima, što dosad nije bilo, pismenim načinima komunikacije, a to je da su konstitutivni narodi – hrvatski narod, bošnjački narod i srpski narod – u potpunosti jednakopravni”, ističe Pranjić.
Vulić upozorava na širi kontekst političkih pritisaka.
“Ovo nije samo udar na dva konstitutivna naroda. Ovo je generalno udar na kršćanstvo. Ovo je trasiranje puta za unitarnu Bosnu i Hercegovinu i u tom pogledu samo dijalog tri konstitutivna naroda, kako je to Opći okvirni sporazum za mir u BiH propisao, imaju smisla i budućnost. Sve drugo je politikantstvo i definitivno trasiranje puta ka uništavanju Bosne i Hercegovine onakve kakvu je Dayton osmislio”, zaključila je Vulić.
Narodi koji žive u Bosni i Hercegovini i koji se još uvijek oporavljaju od ratnih trauma zaslužuju bolji život i perspektivu u vlastitoj domovini. Na tom putu nacionalnost ne treba biti prepreka jer postoji i puno oblika federalnih primjera koji to jasno pokazuju.
video: https://www.youtube.com/watchv=U1JO4dbpxpc
rtvhb
Objava “Građanski” koncept BiH nije moguć i održiv pojavila se prvi puta na hrvatski.ba.