Sudovi u Bosni i Hercegovini sve se češće suočavaju sa sporovima koji se odnose na povredu autorskih i srodnih prava, ali i prava industrijskog vlasništva. Posebnu pažnju u posljednje vrijeme privlače slučajevi u kojima autori tvrde da je njihov rad oponašan ili zloupotrijebljen putem sadržaja generiranog umjetnom inteligencijom, izjavila je za Srnu Milica Đurić, jedina sudska vještakinja za intelektualno vlasništvo u BiH.
Prema njezinim riječima, ubrzani tehnološki razvoj, digitalizacija i sve šira primjena umjetne inteligencije otvaraju niz novih pravnih pitanja, zbog čega zaštita intelektualnog vlasništva postaje jedan od ključnih pravnih i društvenih izazova današnjice.
Jedno od najdinamičnijih pravnih područja
Đurić ističe da je intelektualno vlasništvo danas među najdinamičnijim pravnim granama, jer se zakonodavni okvir neprestano mora prilagođavati novim tehnologijama i oblicima tržišnog natjecanja.
„Kao jedini sudski vještak za oblast intelektualnog vlasništva u BiH, u praksi se susrećem s velikim brojem predmeta koji jasno ukazuju na potrebu jačanja svijesti o značaju zaštite intelektualnog vlasništva, ali i kontinuirane edukacije pravosudnih institucija, gospodarstva i šire javnosti“, naglasila je Đurić.
Dodaje kako intelektualno vlasništvo nije apstraktan pojam, već konkretan rezultat rada, znanja i kreativnosti, koji zaslužuje jednaku pravnu zaštitu kao i svaka druga imovina.
Umjetna inteligencija ne može biti autor
Posebno je naglasila da autor nekog djela, prema važećem pravnom shvaćanju, ne može biti umjetna inteligencija, već isključivo čovjek. U sudskim postupcima, kaže, ključno pitanje nije je li korištena umjetna inteligencija, nego je li došlo do preuzimanja ili povrede zaštićenog djela.
„Odgovornost snosi osoba koja je koristila umjetnu inteligenciju kao alat. Sudovi ne ispituju ‘krivnju’ tehnologije, već konkretno ponašanje korisnika“, pojasnila je Đurić.
Takvi postupci, dodaje, zahtijevaju visok stupanj stručnosti jer sudska odluka često uključuje tehničke, informatičke i kreativne aspekte koji nadilaze klasično pravno znanje.
Velika vrijednost nematerijalne imovine
Autorska prava, žigovi, brendovi, industrijski dizajn, softver i druga nematerijalna dobra danas čine značajan dio imovine pojedinaca i poduzeća, ali su istodobno sve češće izloženi povredama.
U području industrijskog vlasništva, objašnjava Đurić, nositelj prava često je pravna osoba, poput kompanije koja registrira zaštitni znak ili prijavljuje izum nastao u okviru poslovanja.
Zadatak sudskog vještaka je, između ostalog, utvrditi koliki je stvarni kreativni doprinos čovjeka, je li rezultat originalan te je li umjetna inteligencija korištena samo kao alat ili kao samostalni generator postojećih informacija i podataka.
Mali autori često najviše pogođeni
Đurić upozorava da povrede prava intelektualnog vlasništva ne pogađaju isključivo velike sustave i korporacije. Naprotiv, često su najviše oštećeni mali gospodarstvenici, autori, dizajneri, programeri i inovatori.
„Mnogi nemaju dovoljno informacija o mehanizmima pravne zaštite ili se zbog složenosti i trajanja postupaka ne odlučuju na sudsku zaštitu, iako im je nanesena šteta“, zaključila je Đurić.
Posušje.info
Objava Sudovi u BiH sve češće rješavaju sporove zbog umjetne inteligencije i autorskih prava pojavila se prvi puta na Posušje.info.