Utvrđivanje nedostatka folne kiseline, esencijalnog nutrijenta ključnog za sintezu DNK i stvaranje crvenih krvnih zrnaca, prvenstveno se provodi putem laboratorijskih pretraga krvi. Liječnici na temelju kliničke slike i specifičnih simptoma postavljaju sumnju, no konačna potvrda dolazi tek nakon analize koja mjeri razinu folata u tijelu. Iako su simptomi često nespecifični i mogu se preklapati s drugim stanjima, njihovo prepoznavanje prvi je i najvažniji korak prema ispravnoj dijagnozi i liječenju. Upravo zato je važno znati na što obratiti pozornost i koje dijagnostičke metode stoje na raspolaganju.
Brojni znakovi
Na nedostatak folata mogu ukazivati brojni znakovi, a među najčešćima su kronični umor, opća slabost i letargija koji ne prolaze ni nakon adekvatnog odmora. Osobe s manjkom ovog vitamina često se žale na glavobolje, bljedilo kože, kratkoću daha, osobito pri naporu, te poteškoće s koncentracijom i razdražljivost. U izraženijim slučajevima mogu se pojaviti i ranice u ustima ili bolan, crven i natečen jezik, stanje poznato kao glositis. Budući da su ovi simptomi zajednički mnogim stanjima, uključujući i anemiju uzrokovanu nedostatkom željeza, liječnici ih koriste kao polazišnu točku za daljnju, ciljanu dijagnostiku.
Ovaj osnovni test može otkriti postojanje takozvane megaloblastične anemije, koju karakteriziraju abnormalno velika i nezrela crvena krvna zrnca (povišen MCV), uz smanjenu razinu hemoglobina. Takav nalaz snažan je pokazatelj problema s folatom ili vitaminom B12.
Kada se sumnja na nedostatak folne kiseline, prvi korak u laboratorijskoj obradi obično je kompletna krvna slika (KKS). Ovaj osnovni test može otkriti postojanje takozvane megaloblastične anemije, koju karakteriziraju abnormalno velika i nezrela crvena krvna zrnca (povišen MCV), uz smanjenu razinu hemoglobina. Takav nalaz snažan je pokazatelj problema s folatom ili vitaminom B12. Nakon toga slijedi mjerenje razine folata u serumu. Vrijednosti ispod 2 do 4 ng/mL (nanograma po mililitru) uglavnom se smatraju znakom nedostatka. Međutim, valja napomenuti da je razina folata u serumu podložna kratkoročnim promjenama i može se privremeno popraviti samo jednim obrokom bogatim folatima, zbog čega ponekad ne odražava stvarne zalihe u tijelu.
Ipak, ključni dio dijagnostičkog procesa jest razlikovanje nedostatka folata od nedostatka vitamina B12, jer oba stanja uzrokuju megaloblastičnu anemiju, ali zahtijevaju različito liječenje.
Zbog ograničenja serumske analize, za precizniju procjenu dugoročnog statusa folata koristi se testiranje razine folata u crvenim krvnim zrncima (eritrocitima). Ovaj test pokazuje prosječnu koncentraciju vitamina tijekom životnog vijeka eritrocita, koji traje oko tri mjeseca, te je stoga pouzdaniji pokazatelj kroničnog manjka. Vrijednosti ispod 140 do 160 ng/mL smatraju se potvrdom deficijencije. Ipak, ključni dio dijagnostičkog procesa jest razlikovanje nedostatka folata od nedostatka vitamina B12, jer oba stanja uzrokuju megaloblastičnu anemiju, ali zahtijevaju različito liječenje, a primjena folne kiseline u slučaju manjka B12 može prikriti simptome i pogoršati neurološka oštećenja.
Razlikovanje od nedostatka vitamina B12
Kako bi se precizno utvrdio uzrok megaloblastične anemije, liječnici se oslanjaju na dodatne biokemijske markere. Mjerenje razine homocisteina i metilmalonske kiseline (MMA) u krvi postalo je standard u diferencijalnoj dijagnostici. Kod izoliranog nedostatka folne kiseline, razina homocisteina bit će povišena, dok će razina MMA ostati u granicama normale. S druge strane, u slučaju nedostatka vitamina B12, povišene će biti razine i homocisteina i metilmalonske kiseline. Ovaj pristup omogućuje liječnicima da postave točnu dijagnozu i propišu odgovarajuću terapiju, sprječavajući tako potencijalno teške i trajne posljedice.
Priprema za testiranje i tko je u riziku
Za točne rezultate krvnih pretraga obično se preporučuje vađenje krvi natašte, odnosno nakon osam do dvanaest sati bez unosa hrane. Također je važno obavijestiti liječnika o svim suplementima koje uzimate, jer dodaci folne kiseline ili vitamina B12 mogu značajno utjecati na rezultate i prikriti stvarni manjak. Posebnu pozornost na status folata trebaju obratiti rizične skupine, u koje spadaju trudnice i dojilje zbog povećanih potreba, osobe s probavnim bolestima koje ometaju apsorpciju nutrijenata poput celijakije ili Crohnove bolesti, osobe koje prekomjerno konzumiraju alkohol te pacijenti koji uzimaju određene lijekove, primjerice neke antiepileptike ili metotreksat. Rana dijagnostika ključna je jer je nedostatak folne kiseline lako rješiv pravilnom prehranom i suplementacijom.
Powered by WPeMatico