Bosna i Hercegovina suočava se s dvostrukim izazovom – prilagodbom europskim klimatskim regulativama kroz uvođenje mehanizma CBAM te realizacijom strateških energetskih projekata poput Južne plinske interkonekcije. Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić u intervjuu za Fenu govorio je o tome kako se domaće tvrtke pripremaju za ove promjene i kakva je budućnost industrijskih kapaciteta.
Lakić je rekao da Bosnu i Hercegovinu od 1. siječnja očekuju veliki izazovi zbog uvođenja CBAM-a (Carbon Border Adjustment Mechanism – mehanizam prilagodbe ugljika na granicama), naglašavajući da bi to mogao biti jedan od najvećih udara na domaću industriju.
– Nažalost, ponovno smo se našli u situaciji da pred kraj nekog roka pokušavamo spasiti stanje. Važno je da je Prijedlog zakona o regulatoru, prijenosu i tržištu električne energije u parlamentarnoj proceduri i mislim da ima dovoljno stručnosti i političke volje da se završi do kraja godine, čime se stvaraju preduvjeti za formiranje burze električne energije – naveo je Lakić.
Međutim, prema njegovim riječima, zabrinjava činjenica da Vlada Republike Srpske još nije usvojila mapu puta, dok je Federacija BiH svoju obvezu ispunila. Lakić je podsjetio da BiH još nema državni zakon o klimi i energiji, što je također jedan od preduvjeta za prilagodbu europskim regulativama.
– Iskreno se nadam da će i to vrlo brzo biti upućeno u proceduru. Teoretski imamo šansu završiti do kraja godine, ali nisam siguran da postoji politička volja – dodao je Lakić.
Ministar je ocijenio da je dio industrijskih tvrtki spreman na promjene vezane uz karbonsku taksu, ali da značajan broj još nije.
– Ipak, nadam se da šteta za našu industriju 2026. godine neće biti toliko pogubna te da ćemo uspjeti na neki način odgoditi primjenu karbonske takse usvajanjem svih potrebnih preduvjeta s razine Bosne i Hercegovine. U narednim danima u Beču će se održati važan sastanak u sjedištu Energetske zajednice, gdje će BiH razmijeniti iskustva s drugim državama regije. Bit će nam važno čuti što su druge države učinile, kako su se pripremile i jesu li ispunile svoje obveze – rekao je Lakić.
Ministar se osvrnuo i na projekt Južne plinske interkonekcije te inicijativu američkih partnera, ističući da je dogovor o koncesiji veliki iskorak.
– Smatram da je za Federaciju BiH iznimno važno što je postignut dogovor da se dodjelom koncesije američkom investitoru omogući izgradnja Južne interkonekcije. To je jedan od najbržih načina provedbe ovog projekta i napravljen je ogroman korak naprijed kada je riječ o razvoju plinske infrastrukture – rekao je Lakić.
Dodao je da su trenutačno u fazi detaljne razrade tog modela te da će uskoro predstaviti hodogram aktivnosti za provedbu plinovoda u Federaciji BiH.
– Vrlo je važno da smo si zadali cilj da se kompletna Južna interkonekcija završi i pusti u pogon do kraja 2027. godine, prije nego što stupe na snagu sankcije i zabrana uvoza ruskog plina u BiH. To je optimalan rok koji smo postavili – naveo je Lakić.
Istaknuo je i da se trenutačno radi na pravnom okviru za provedbu tog infrastrukturnog modela te da će vjerojatno biti potrebne izmjene zakona.
– Vrlo brzo ćemo izaći u javnost s informacijama o tome što je potrebno mijenjati. Mogu reći da se radi vrlo intenzivno i da postoje tri tima – od najviše političke razine do operativnog tima u Ministarstvu – rekao je Lakić.
Sumirajući rezultate na kraju godine, Lakić je kazao da je resor energije, rudarstva i industrije nastavio zamah iz prethodnih godina, usmjeravajući aktivnosti prema daljnjem razvoju i modernizaciji sektora. Mnogo je učinjeno, ali ostaje još puno posla.
Govoreći o energetskom sektoru, podsjetio je da u njemu djeluje pet ključnih poduzeća – dvije elektroprivrede, BH-Gas, Energoinvest i Operator-Terminali Federacije. Elektroprivrede su poslovale s gubicima zbog loše hidrologije i stanja u rudnicima, dok je Energoinvest, dolaskom nove uprave, sanirao gubitke te se očekuje da će u 2026. godini ostvariti dobit. Operator-Terminali Federacije, nakon 30 godina, pustio je naftni vlak u terminale u Blažuju te planira otvaranje novih terminala u Bihaću, Živinicama i Mostaru. BH-Gas je u 2025. godini započeo dvije važne plinske interkonekcije – Zapadnu i Sjevernu, dok Južna interkonekcija dobiva novi zamah.
Govoreći o pravednoj tranziciji, ministar je naglasio da je riječ o postupnom procesu zatvaranja rudnika ugljena i prelaska na obnovljive izvore energije.
– To je proces koji je ovo ministarstvo već započelo hrabrim odlukama, što potvrđuje i odluka o zatvaranju Rudnika Zenica. Osigurana su i sredstva Svjetske banke u iznosu od 80 milijuna eura za projekt pravedne tranzicije, koja bi trebala biti operativna 2026. godine – istaknuo je Lakić.
Iz tih sredstava bit će zbrinuti radnici Rudnika Zenica, dok će se u rudnicima Banovići i Kreka u Tuzli graditi fotonaponske elektrane.
– Na taj način jedan rudnik zatvaramo kada je riječ o ugljenu, a na površinama druga dva razvijamo projekte iz obnovljivih izvora energije – pojasnio je ministar, dodajući da je zakon o zatvaranju Rudnika Zenica već upućen na mišljenje nadležnim institucijama.
Lakić je rekao da se namjenska industrija razvija unatoč naslijeđenim problemima. Podsjetio je da su Vitezit i Zrak otišli u stečaj, dok je TRZ Hadžići bio na rubu stečaja.
– Bilo je potrebno mnogo sinergije tvrtki, Ministarstva i Vlade FBiH kako bi se te firme stabilizirale. Danas je Zrak znatno stabilniji i sam osigurava plaće i doprinose. TRZ Hadžići se još bori, ali vjerujem da će uskoro doći u bolju poziciju – rekao je Lakić.
Dodao je da je gubitak proizvodnje u Vitezitu veliki problem jer je riječ o ključnom proizvodu za cijeli sustav namjenske industrije.
– To su naslijeđeni problemi, ali ih ne zanemarujemo – rješavamo ih – naglasio je.
Kao pozitivne primjere naveo je tvrtke BNT-TMiH iz Novog Travnika, Binas, Igman iz Konjica, Ginex i Pretis.
– Te tvrtke postupno postaju lideri ne samo u regiji nego i šire. Nisu bez problema, ali surađuju, a ono što im je nedostajalo bio je kohezivni faktor, koji danas predstavlja Ministarstvo – rekao je Lakić.
Kao jedan od najvećih iskoraka izdvojio je proizvodnju prvog bosanskohercegovačkog drona u BNT-u te naglasio da će pojedina poduzeća namjenske industrije 2025. godine, prvi put nakon desetljeća, uplatiti sredstva u proračun Federacije BiH.
Zaključno je naveo da su zabilježeni rast zaposlenosti, prihoda i dobiti u većini tvrtki, ali da se i dalje radi na zastarjeloj opremi te su potrebna dodatna ulaganja.
– Namjenska industrija, unatoč naslijeđenim problemima, pokazuje snažan potencijal da postane pravi generator razvoja Federacije BiH kroz nove proizvode, širenje kapaciteta i modernizaciju opreme – zaključio je Lakić u razgovoru za Fenu.
Objava Lakić: Južna interkonekcija ključna za energetsku sigurnost Federacije BiH pojavila se prvi puta na Posušje.info.