Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH, Dragan Čović, sudjelovao je u utorak u Zagrebu na predstavljanju zbornika “Hrvati u daytonskoj BiH – stanje i budućnost”, priređenog povodom tridesete obljetnice potpisivanja Daytonskog sporazuma. Tom prilikom Dayton je opisao kao “nesavršen mir”, ali je izrazio optimizam da će Bosna i Hercegovina do kraja godine uspjeti usvojiti ključne zakone potrebne za otvaranje pregovora s Europskom unijom.
Konsocijacijska vizija BiH
Zbornik, koji obuhvaća tristotinjak stranica i analize dvadesetak stručnjaka o položaju Hrvata u BiH, nakon Mostara predstavljen je i u Matici hrvatskoj u Zagrebu. Mladen Bevanda, predsjednik HAZU-a u BiH i nakladnik izdanja, poručio je kako će publikacija doprinijeti realnijem sagledavanju današnjeg stanja u BiH:
“Ovaj zbornik pomoći će kako bismo sagledali kakva je uistinu stvarnost u Bosni i Hercegovini danas te kako bismo pomogli u preobrazbi i promjeni stanja u toj državi.”
Čović, kao glavni urednik zbornika, naglasio je kako autori dijele uvjerenje da se o budućnosti BiH mora promišljati kroz konsocijacijski model, odnosno oblik federalizma koji jamči jednakopravnost triju konstitutivnih naroda. Prema njegovim riječima:
“Bilo kakva zastranjivanja prema građanskom, unitarističkom konceptu, utemeljenom na brojnosti jednog naroda, vratit će nas odmah na početak.”
Istaknuo je i da je znatan dio radova u zborniku fokusiran na prijedloge buduće organizacije države, prenosi Hina.
Dayton kao okvir “nesavršenog mira”
Govoreći o povijesnom kontekstu, podsjetio je da je Daytonsko-pariški sporazum BiH donio “nesavršeni mir”, ali i okvir koji danas zahtijeva mudrost političkih aktera da prepoznaju posebnosti zemlje i modele koji funkcioniraju u složenim demokracijama poput Belgije ili Švicarske.
“Još uvijek se neki trude da BiH izgubi svoja tri sadržaja, za mene najvrjednije stvari – tri različita identiteta koji su bogatstvo BiH.”
Kao glavnu slabost postojećeg sustava naveo je aktualnu blokadu u institucijama, koja onemogućava donošenje reformskih zakona nužnih za daljnji europski put. Unatoč tome, ostao je optimističan:
“Naš ministar pravde na razini BiH nudi konstruktivna rješenja koja mogu pomiriti tri strane, ali i zadovoljiti europske standarde.”
Dodao je i da je dijalog nužan te najavio susrete sa srpskim predstavnicima:
“Moramo razgovarati – nitko ne može ostati po strani.”
Maslina kao metafora BiH
U svom govoru Čović je BiH usporedio s maslinom – biljkom koja ne traži mnogo, ali može biti narušena pretjeranom brigom neupućenih. Rekao je:
“Ono što je problem te masline – tkogod je prolazio pored nje, zalijevao ju je kako god je stigao”, što je dovelo do toga da danas ima “mnogo više grana vodopija i štetnika” na štetu “tri ključne grane”.
Skepsa Mladena Bevande
Za razliku od Čovića, Bevanda je uoči skupa bio znatno pesimističniji. Upozorio je na sve dublji jaz među narodima u BiH:
“Tri naroda sve su udaljenija, sve je više nepovjerenja i razdora. Nasreću, to se još uvijek ne prelijeva među obične ljude koji imaju kulturu dobrosusjedstva i kojima je navrh glave svega što se događa. Rat nitko ne priželjkuje, izuzev huškača, pojedinaca koji jako dobro profitiraju od zavađanja naroda.”
Posušje.info
Objava Čović u Zagrebu: Dayton je “nesavršen mir”, BiH treba konsocijacijsku budućnost i europske reforme pojavila se prvi puta na Posušje.info.