Sudeći po aktivnostima posljednjih nekoliko dana i izjavama dužnosnika iz Federacije Bosne i Hercegovine, kao i SAD-a, projekt Južne interkonekcije, tj. spajanje Bosne i Hercegovine na plinski LNG terminal na hrvatskom otoku Krku, u potpunosti će preuzeti Amerika, odnosno njezini investitori, a Republika Srpska se tome neće protiviti, pišu NEZAVISNE.
Podsjećamo, o Južnoj interkonekciji u Bosni i Hercegovini priča se godinama, ali partneri u Federaciji Bosne i Hercegovine nikada se nisu uspjeli dogovoriti. Glavni kamen spoticanja bio je tko bi vodio i kontrolirao taj projekt, “BH gas” ili novoosnovana tvrtka kojom bi upravljali Hrvati. Nemogućnost dogovora o Južnoj interkonekciji utjecala je i na Novu Istočnu interkonekciju, za koju je zainteresirana Republika Srpska, a koja uključuje izgradnju plinovoda između Srbije i Republike Srpske. Taj krak bi pratio rutu Inđija – Mačvanski Prnjavor – Bijeljina – Doboj – Banja Luka – Prijedor – Novi Grad. Ovom rutom plin bi se dopremao putem “Turskog toka”, a riječ je o plinu iz Rusije. Federacija Bosne i Hercegovine protivi se tom projektu, jer bošnjački političari ne žele dati zeleno svjetlo za nastavak tog posla, iako je manje-više sve spremno za njegovu realizaciju.
Posljednjih godina, u nekoliko navrata, dužnosnici Republike Srpske mogli su čuti da od Južne interkonekcije neće biti ništa ako ne bude Nove Istočne interkonekcije i da nitko nije naivan u toj priči.
“Neka svima bude jasno – bez Istočne nema ni Južne interkonekcije”, jednom je rekao Staša Košarac, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, dodajući da Republika Srpska nema ništa protiv Južne interkonekcije, ali da se ona mora tretirati istovremeno s Istočnom.
Međutim, posljednjih dana mnogi su “promijenili ploču”. O tome da bi Amerika sa svojim glavnim gradom mogla stati iza Južne interkonekcije počelo se govoriti početkom studenog, a u posljednjih petnaestak dana razgovor o tome se intenzivirao. Prvo je John Ginkel, otpravnik poslova američkog veleposlanstva u Sarajevu, pozvao čelnike stranaka koje čine vlast na razini Federacije BIH, a kasnije se razgovorima pridružio i Mark Fleming, direktor Ureda za europske i euroazijske poslove State Departmenta.
Nakon prvog Ginkelovog susreta s čelnicima stranaka u Federaciji BIH, javnost je počela nagađati da će SAD dobiti koncesiju za taj plinovod, a izjave čelnika svih stranaka išle su u tom smjeru. Zanimljivo je da nijedna politička stranka i niti jedan čelnik nije imao ništa protiv prepuštanja tog projekta SAD-u, štoviše, pojedinci su izjavili da treba promijeniti zakon kako bi se to omogućilo.
Podsjećanja radi, pod pritiskom SAD-a, odnosno Michaela Murphyja, bivšeg američkog veleposlanika, Federacija BIH usvojila je zakon koji tretira Južnu interkonekciju. Taj zakon je usvojen preglasavanjem Hrvata, a značio je da će tvrtka “BH gas” graditi taj projekt, ali to je sve što je bilo na tome.
Nakon sastanka s Ginkelom i Flemingom, svi sudionici, uključujući Nermina Nikšića, premijera Federacije BiH, Dragana Čovića, čelnika HDZ-a, i Elmedina Konakovića, čelnika NiP-a, podržali su američki prijedlog. U jednom trenutku Nikšić je izjavio da je američka EXIM banka spremna osigurati financiranje projekta i kreditnu liniju za sve zainteresirane investitore.
Da Amerika preuzima taj projekt, moglo bi se zaključiti i iz teksta koji je potpisao Ginkel, a objavilo američko veleposlanstvo. U tom tekstu je naveo da se BiH nalazi na energetskoj prekretnici te da je važno da se i sama odlučno ponaša kako bi osigurala vlastitu energetsku sigurnost.
„Ali postoji jasno rješenje – plinovod Južna interkonekcija. Ovaj projekt omogućio bi Bosni i Hercegovini nabavu pouzdanog i pristupačnog ukapljenog prirodnog plina (LNG). Poboljšao bi energetsku sigurnost BiH i ojačao njezine komercijalne i strateške veze s pouzdanim dobavljačima energije, posebno sa Sjedinjenim Američkim Državama. Američki ministar unutarnjih poslova Doug Burgum i ministar energetike Chris Wright, predsjednik i zamjenik predsjednika Vijeća za energetsku dominaciju SAD-a, kojem je predsjednik Trump povjerio zadatak odvajanja Europe od ruske energije, jasno su to dali do znanja 7. studenog, kada su se sastali s visokim dužnosnicima BiH i Hrvatske na konferenciji Partnerstvo za transatlantsku energetsku suradnju (P-TEC) u Ateni kako bi razgovarali o ovom projektu. Naglasili su važnost pronalaska kompromisa za napredak projekta plinovoda i apelirali na sve strane da zaustave kašnjenja“, napisao je, između ostalog, Ginkel, koji je rekao i da Donald Trump, američki predsjednik, podržava projekt Južne interkonekcije.
Objava NEZAVISNE: Kako su srpski političari podržali Južnu, a zaboravili Istočnu interkonekciju pojavila se prvi puta na Pogled.ba.