U Hercegovini je i ove zime velika potražnja za ogrjevnim drvom, a cijene su znatno rasle u odnosu na prethodne sezone. Cijena metra drva kreće se od oko 130 KM za miješana drva u metricama pa sve do 200 KM za hrastova drva kod privatnih prodavača. Trgovine u širem hercegovačkom području sve češće prodaju paletirani ogrjev, u pravilu mješavinu bukve i hrasta, s pakiranjima od približno 1,8 kubika. Cijene paleta cijepane bukve i graba kreću se od 400 do 430 KM, dok uz popuste iz programa vjernosti mogu biti i do 60 KM niže. Paleta hrastovih drva najčešće doseže cijenu od oko 450 KM.
Unatoč visokim cijenama, grijanje na drva i dalje je dominantan oblik grijanja u mnogim hercegovačkim kućama. No, prema riječima stručnjaka, nepravilno odabrano drvo i loše održavan dimnjak mogu predstavljati ozbiljnu opasnost.
“Ne ložite ivericu, parkete ni borovinu”
Jedini profesionalni dimnjačar na širem dubrovačkom području, Zvonimir Jerković, za Slobodnu Dalmaciju naglašava kako se svake godine susreće s istim problemom – građani lože materijale koji nikako ne bi smjeli završiti u peći.
– Najbolje drvo za loženje je cijepano drvo iz paleta, najčešće mješavina bukve i hrasta. Ne preporučujem loženje crnogoričnog drva poput jelovine i borovine, a posebno ne obrađeno drvo poput parketa, ormara i iverice. Ljepila, lakovi i smole iz takvih materijala lijepe se za stijenke dimnjaka i stvaraju sloj koji je vrlo zapaljiv – kaže Jerković.
Na taj način dimnjak se suzuje, pa dimnjak promjera 14 cm nakon godinu ili dvije nepravilnog loženja može pasti na 10–11 cm, što ugrožava protok dima i znatno povećava opasnost od požara.
Najbolje vrijeme za kupnju drva – proljeće
Iako većina građana o ogrjevu razmišlja tek pred zimu, dimnjačar savjetuje suprotan pristup:
– Drva je najbolje kupovati u proljeće. Tradicionalno se sijeku u siječnju jer tada imaju najmanje vlage. U šumi ostaju do proljeća, zatim se režu na metrice i u lipnju ili srpnju dolaze u prodaju. Tko ih tada kupi i ostavi dva mjeseca da se prosuše, imat će savršeno suh ogrjev za zimu – objašnjava.
Iako su neka kupovna drva deklarirana kao suha, često su skladištena na otvorenom, na kiši ili pod neadekvatnim ceradama, pa u zimu ulaze s previše vlage.
Dimnjak kao najvažniji, ali i najzapostavljeniji element grijanja
Ispravan dimnjak preduvjet je sigurnog grijanja na drva. Prema Jerkoviću, važno je voditi računa o visini i promjeru:
-
dimnjak mora biti najmanje četiri metra iznad ložišta
-
za standardne peći do 9 kW dovoljan je promjer oko 130 mm
-
za kamine preporučuje se 200 mm ili više
– Ako dimnjak nema dobar protok, plinovi se mogu vraćati u prostor, što može izazvati gušenje ili stvaranje velike količine kondenzata i čađe koja je izrazito zapaljiva. To su situacije u kojima nastaju požari dimnjaka, a ljudi često toga nisu svjesni – kaže Jerković.
Posebno upozorava na povremeno loženje:
– Kad se loži samo navečer, dimnjak se ne zagrije do kraja. Tada dolazi do kondenzacije i čađa se puno brže hvata. Stalno, umjereno loženje sigurnije je i za dimnjak i za samu peć.
Šamot ili inox – što odabrati?
Na tržištu su najzastupljeniji šamotni dimnjaci te dimnjaci od certificiranog inoksa, klase otpornosti na požar čađe.
– Oba su rješenja dobra, ali prije ugradnje dimnjaka obavezno se treba savjetovati stručnjakom. Pravi promjer i vrsta dimnjaka ovise o tipu peći i načinu korištenja – ističe Jerković.
Dotaknuo se i odabira peći:
– Kaljeva peć je izvanredna jer dugo drži toplinu, ali je zahtjevna za održavanje. Svako malo potrebno ju je rastaviti i ponovno sastaviti. Ja bih osobno odabrao manju, modernu peć koja razvija visoku temperaturu i lako se čisti.
Čišćenje dimnjaka: najmanje jednom godišnje
Dimnjačar naglašava da je čišćenje dimnjaka obavezno barem jednom godišnje, idealno prije zime.
– Tijekom ljeta u dimnjaku često uđu ptice, ose ili stršljeni. Osim toga, nakupine čađe od prošle sezone mogu predstavljati opasnost. Ljudi često misle da “samo dva metra drva” ne mogu napraviti štetu, ali dimnjak nije pitanje urednosti, nego sigurnosti cijelog doma – zaključuje.
Objava Stručnjak otkriva: Najbolje vrste i koja drva nikako ne ložiti, idealni dimnjaci i peći koje štede – te one koje ugrožavaju dom pojavila se prvi puta na Ljubuški na dlanu.