Sigurno ste se i sami nasmijali čudesnim internetskim naslovima tipa: “Dalmatinci hrle u Hercegovinu po lijekove”, “Splićanke se friziraju po Hercegovini”, “Popravljaju zube”, “Kupuju namještaj”…
Pa dobro — kupuju li i nekretnine? Za Slobodnu Dalmaciju na to pitanje odgovor je potražio novinar Damir Tolj
Kako su cijene u Dalmaciji, posebno na obali, odletjele u nebo, logično se nameće pitanje: isplati li se stanovnicima Imotskog, Vrgorca, Ploča, Metkovića ili Splita potražiti stan u Mostaru, Ljubuškom, Čapljini, Grudama ili Posušju?
Prema riječima nekoliko hercegovačkih agenata za nekretnine — koji su, inače, vrlo oprezni u javnim nastupima — ne može se reći da Dalmatinci masovno kupuju. Naprotiv, jedan od njih kaže da u posljednje četiri do pet godina nije prodao “više od šačice stanova” kupcima iz Dalmacije.
Hercegovci kupuju — tržište gori
Iako je cijena po kvadratu znatno niža nego u Dalmaciji, i u Hercegovini sve ide prema gore.
– Potražnja je golema, iako su cijene otišle u nebesa. Nedostaje i novih i starih stanova. Garsonijere i jednosobni planu odmah, no brzo odu i veći stanovi. Uglavnom sve bude prodano unaprijed, već po tlocrtu – kaže Valentina Krešić iz tvrtke Nekretnineinn.
Kao primjer navodi novogradnju u mostarskom naselju Centar 2:
296 stanova – sve prodano, i to prije početka gradnje.
Cijene novogradnje kreću se od 4500 do 5000 KM (oko 2300 – 2550 €), dok stanovi za kompletno renoviranje idu 3300 – 4000 KM po kvadratu (oko 1700 – 2000 €).
Tko kupuje? Mlade obitelji i oni koji bježe od najma
Kupci su većinom mladi bračni parovi koji ne žele bacati novac na skupo podstanarstvo. U pravilu, uz pomoć obitelji i kredit od 20 godina, dižu i do 400.000 KM (oko 200.000 €) kako bi riješili stambeno pitanje.
Valentina podsjeća da je 2020. cijena novogradnje bila oko 2350 KM – danas je duplo. Inflacija, skuplji materijali i velika potražnja vuku cijene sve više.
“Kvadrati nisu skupi – plaće su nikakve”
Poznati mostarski agent Franjo Sivrić kaže:
– Koliko u Hrvatskoj košta kvadrat u eurima, toliko u Hercegovini košta u markama. Ako je u Splitu kvadrat 3000 €, u Mostaru vam je 3000 KM.
Prosječne cijene po gradovima:
-
Mostar: oko 4000 KM po kvadratu
-
Široki Brijeg: slično
-
Čitluk: oko 3400 KM
-
Čapljina: oko 3200 KM
-
Ljubuški: 3200 – 3400 KM
-
Sarajevo: do 6000 KM
Veliki rast cijena objašnjava skupljim zemljištem, radnicima i materijalima.
– Armatura je prije sedam godina bila 0,33 KM po kilogramu, a danas 2,5 KM. Sedam i pol puta skuplje! Komunalije su prije bile 60 KM, sada 140. Nisu kvadrati skupi, nego su plaće loše.
Dijaspora kupuje – Dalmatinci tek sporadično
Dijaspora u Hercegovini kupuje redovno: ljeti borave mjesec ili dva, ostatak godine iznajmljuju. Kupci su i roditelji studenata u Mostaru, ali i poneki strani državljani.
Treći agent kaže da Dalmatinci ne kupuju u značajnom broju:
– Ljudi iz Vrgorca teže prema Makarskoj ili Splitu, ne prema Ljubuškom. Hercegovina je super za izlet, vino, hranu i prirodu, ali kupnja kuće ili stana – to nije toliko učestalo.
Izuzeci: Blidinje, Kupres i vikendice
Bilo je valova interesa za Blidinje i Kupres, gdje su nicale čitave vikendaške zone. I danas se nešto gradi, ali ne kao prije.
Hoće li tunel Ravča–Drvenik sve promijeniti?
Neki vjeruju da će otvaranje tunela podići interes za pogranična područja, možda i za Ljubuški. No, većina stručnjaka smatra da se ozbiljnije promjene neće dogoditi još godinama.
Bolja kvaliteta gradnje nego u Dalmaciji?
Jedan mostarski agent iznosi zanimljivu tvrdnju:
– U BiH gradnja je često kvalitetnija jer ovdje rade Kinezi i Turci, iznimno vješti majstori. U Hrvatskoj gradi mnogo stranih radnika slabije kvalifikacije.
Pravila: sve ide preko notara, gotovina se ne tolerira
Kupnja nekretnine u BiH prilično je sigurna i strogo regulirana. Sve ide preko notara, uz strogu provjeru podrijetla novca. Većih gotovinskih uplata nema.
Hrvatski državljani mogu slobodno kupovati nekretnine zahvaljujući reciprocitetu – postupak je isti kao za domaće građane.
Zašto stanovi idu bolje od kuća
Zbog rascjepkanog zemljišta, nasljeđivanja i kompliciranih vlasničkih odnosa kuće se kupuju rjeđe. Mladi ljudi radije biraju grad, urbanije dijelove i manje obaveza.
Objava Hrle li Dalmatinci u Hercegovinu po stanove? Agenti otkrivaju pravu istinu pojavila se prvi puta na Ljubuški na dlanu.