Sumnje u rezultate prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske poslužile su kao dodatni argument zagovornicima uvođenja novih tehnologija u izborni proces.
Bosna i Hercegovina priprema se za najopsežnije tehnološke promjene u izbornom procesu dosad s planiranim uvođenjem digitalnih rješenja i elektroničkog glasovanja već za iduće izbore 2026. godine. Ova reforma obuhvaća primjenu biometrijske identifikacije birača, automatsko brojenje glasova putem optičkih skenera te pilot-projekte online glasovanja u cilju povećanja transparentnosti i povjerenja javnosti u izborni rezultat.
Online glasovanje zasebno
Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine pokrenulo je višegodišnji projekt digitalizacije, koji će se provoditi nabavom biometrijskih uređaja, optičkih skenera, novih softverskih licencija te uspostavom centraliziranog sustava za upravljanje identitetom i izbornim procesom. Plan također uključuje zapošljavanje dodatnog tehničkog osoblja, edukaciju birača i izbornih povjerenstava te razvoj infrastrukture potrebne za kontrolu i održavanje digitalnih izbora.
Predložene izmjene Izbornog zakona prvi put definiraju online glasovanje, što bi olakšalo glasovanje državljanima Bosne i Hercegovine koji žive u inozemstvu. Online glasovanje bit će tehnički regulirano zasebnim propisima SIP-a i predstavljat će dodatnu mogućnost uz tradicionalne metode, potencijalno povećavajući izlaznost i legitimnost izbornog procesa.
Što se tiče zemalja članica Europske unije, AFIS baš i nije našao primjenu u izbornom procesu. Tako Njemačka, Francuska i Španjolska biometriju koriste u graničnoj kontroli i sigurnosnim sustavima, ali ne za identifikaciju birača
Najveći su izazovi osiguranje proračuna, usvajanje potrebnih zakonskih izmjena, odabir dobavljača tehnologije te edukacija svih sudionika u sustavu i javnosti. Stručnjaci i SIP procjenjuju da bi nove tehnologije mogle smanjiti prostor za izborne manipulacije
Najveći izazovi su osiguranje proračuna, usvajanje potrebnih zakonskih izmjena, odabir dobavljača tehnologije te edukacija svih sudionika u sustavu i javnosti. Stručnjaci i SIP procjenjuju da bi nove tehnologije mogle značajno smanjiti prostor za izborne manipulacije, ubrzati objavu rezultata i povećati transparentnost – svaki glasački listić bit će digitalno zabilježen, čime će se praktički eliminirati mogućnost zloupotrebe. Pilot-projekt uvođenja novih tehnologija u izborni proces u Bosni i Hercegovini realiziran je još ranije, a urađena je i studija izvodljivosti za uvođenje specifičnih izbornih tehnologija u izborni proces BiH. Kao što je poznato, pilot-projekti provedeni su na 458 biračkih mjesta, uz potporu EU-a, USAID-a i OESS-a.
Kako u EU i Americi glasuju
Neki politički akteri inzistiraju na tome da je modernizacija izbornog procesa nužan prioritet, dok su drugi skeptični zbog sigurnosnih rizika, troškova i potencijalnih tehničkih problema. Također se vodi javna rasprava o izboru tvrtki za digitalizaciju. Uvođenje novih tehnologija u izbore u BiH predstavlja reformski korak i potencijalnu prekretnicu za jačanje povjerenja građana u demokraciju, pod uvjetom da se osiguraju svi potrebni resursi, pravni i tehnički preduvjeti.
Zanimljivo je da se u Americi vode rasprave o tomu trebaju li se uopće nove tehnologije, koje su ugrađene u zakonodavstvo BiH, koristiti u tamošnjem izbornom procesu. Zanimljivo je da se zemlje koje koriste AFIS za identifikaciju birača uglavnom nalaze u Africi. Primjerice, u Gani se koristi AFIS za registraciju birača i sprječavanje dvostrukih registracija. U Keniji također primjenjuju biometrijsku identifikaciju na dan izbora, uključujući otiske prstiju, a ovu tehnologiju koriste i Demokratska Republika Kongo, Nigerija, Zambija i Uganda.
Što se tiče zemalja članica Europske unije, AFIS baš i nije našao primjenu u izbornom procesu. Tako Njemačka, Francuska i Španjolska biometriju koriste u graničnoj kontroli i sigurnosnim sustavima, ali ne za identifikaciju birača. Bugarska i Rumunjska razmatrale su primjenu biometrijskih sustava, ali AFIS nije široko proveden u izborima. Što se, pak, tiče optičkih skenera glasačkih listića, većina saveznih država u SAD-u koristi optičke skenere za automatsko brojenje glasova. Optički skeneri koriste se u lokalnim i pokrajinskim izborima u Kanadi, kao i na izborima u Estoniji, Brazilu, Filipinima i Indiji.
Očito će se ovom krugu zemalja sa svojim eksperimentom priključiti i BiH. Kakav će rezultat tog izbornog ogleda biti, znat ćemo u listopadu iduće godine.
Objava Biometrijski uređaji i skeneri mogli bi spasiti, ali i upropastiti izbore 2026. – Nova tehnološka rješenja u izbornom procesu od idućih izbora pojavila se prvi puta na Ljubuški na dlanu.