Unatoč padu inflacije i smirivanju troškova života, čak 24% Europljana i dalje ne uspijeva platiti račune navrijeme. Najnovije izvješće kompanije Intrum otkriva duboke razlike između država, generacija i socijalnih skupina te upozorava da je dio građana trajno ostao u “survival modu”. Nakon godina uporne inflacije, pritisci na cijene konačno su se približili cilju Europske središnje banke. Ipak, jedan od četiri stanovnika Europe i dalje kasni s plaćanjem računa, navodi se u najnovijem izvješću European Consumer Payment Report kompanije Intrum. S obzirom na to da se kriza troškova života postupno smiruje, naplata je olakšana: ove godine 24% potrošača kasni s plaćanjem, naspram čak 37% tijekom 2023.
Jaz između prihoda i rashoda
Udio kućanstava koja sve obveze izmiruju navrijeme značajno varira među zemljama. Španjolska i Austrija imaju najbolji rezultat s 83% urednih platiša. Grčka je najlošija s tek 67%. Čak 43% potrošača u Europi smatra da su protekle godine trajno pogoršale njihovu financijsku sigurnost. Najviše je pogođena generacija Z (osobe rođene od 1997. do 2012.). U usporedbi s 2024., mnogo veći broj mladih tvrdi da neplaćanje računa više nije iznimka, već pravilo. Ove godine čak 63% pripadnika generacije Z kaže da im je kašnjenje česta pojava, a godinu prije samo 20%. Izvješće pokazuje i promjenu u razlozima kašnjenja, nedostatak sredstava ponovno je dominantan uzrok, osobito među mladima. Godine 2024. 20% generacije Z navodi da nema dovoljno novca da plati račune, 2025. taj postotak skače na 52%. Dodatni pritisak za mlade je i tzv. aspirativni pritisak – pokušaj da se isprati stil života influencera. Prema istraživanju, 31% mladih priznaje da ih je kopiranje života poznatih s društvenih mreža gurnulo u dugove. A kakvo je stanje u BiH? Na ovim prostorima desetljećima se živi po načelu – prvo plati režije, a za drugo što ostane! Mnogi građani BiH suočavaju se s teškom financijskom situacijom u kojoj sve veći broj ljudi nema dovoljno novca da pokrije osnovne mjesečne troškove, uključujući režije poput struje, grijanja, vode i komunalnih naknada. Ovaj problem rezultat je dugogodišnjih ekonomskih izazova: niskih plaća, visokih životnih troškova, inflacije i nedovoljne socijalne podrške. Prosječna primanja u velikom broju kućanstava ne prate rast cijena. Dok cijene energenata i prehrambenih proizvoda stabilno rastu, primanja ostaju gotovo nepromijenjena, što stvara sve veći jaz između stvarnih potreba i mogućnosti građana. Posebno su pogođene obitelji s jednim zaposlenim, umirovljenici, nezaposleni te mladi koji se tek pokušavaju osamostaliti.
Energetsko siromaštvo
Mnogi su primorani birati između grijanja i hrane, a sve više kućanstava ulazi u dugove prema komunalnim poduzećima. Dugoročno, to dovodi do rizika od isključenja usluga, ali i do opće socijalne nesigurnosti i osjećaja beznađa. Hrana je najskuplja stavka u proračunu prosječne bh. obitelji. I odavno je jasno da plaća ne može, a pogotovo ona najniža, podmiriti hranu za cijeli mjesec. Iznos sindikalne potrošačke košarice za svaki mjesec dođe kao šamar građaninu BiH. Za listopad 2025. godine vrijednost je 3312,40 KM. Najveći broj stanovnika BiH ima minimalnu plaću, koja je sada 1000 KM, a najmnogobrojniji u BiH su umirovljenici s minimalnim mirovinama. Koju god računicu, možda bolje reći čaroliju, primijeniš, prosječna četveročlana obitelj u BiH ne može si priuštiti sve što sindikalna košarica podrazumijeva. Građani više i ne znaju objasniti kako prežive mjesec. – Najvažnije je platiti režije, pa ostalo što dobiješ. Najvažnije je da podijeliš koliko je dana u mjesecu i tako trošiš – kaže Marija. Ovako živi većina bh. građana, osobito umirovljenika. Kad prime mirovinu, prvo plate režije, a za drugo, kako kažu, “što dotekne”. Rješenja moraju biti sustavna, povećanje minimalne plaće, ciljane subvencije za energente za najugroženije, bolja kontrola tržišta te razvoj ekonomskih politika koje će omogućiti rast realnih primanja i smanjenje troškova života. U suprotnom, sve više građana suočavat će se s pitanjem kako preživjeti, a ne samo kako platiti režije. U 2015. stopa siromaštva bila je 15, sada je oko 30%. Plaća od 1000 KM pokriva samo 30% potrošačke košarice ili 43% ukupnih troškova. Čak 70% stanovništva, prema nekim istraživanjima, troši više od 10% prihoda na energente i ne može uživati u toplom i komfornom prostoru, što se u današnje vrijeme smatra siromašnim u ovom smislu.
Powered by WPeMatico