Vladajući u Njemačkoj nadaju se da će novi zakon, dogovoren prošlog tjedna pomoći u jačanju njemačkih obrambenih snaga. Prvo će se fokusirati na dobrovoljnu službu, s poticajima poput početne plaće od 2600 € mjesečno, dok obvezni poziv može biti uveden ako se kvote ne ispune. Od sljedeće godine svi 18-godišnjaci dobit će upitnik o interesu za vojsku, a od 2027. muškarci će također imati obavezne liječničke preglede, javljaju mediji. A situacija se mijenja i u Francuskoj. Emmanuel Macron mogao bi već ovoga četvrtka službeno objaviti uvođenje nove dobrovoljne vojne službe za mlade Francuze. Riječ je o projektu koji se mjesecima priprema u najvećoj tajnosti, a koji predsjednik smatra ključnim odgovorom na rastuću napetost u Europi. “Francuska mora i dalje biti snažna nacija s jakom vojskom, ali i s kapacitetom za kolektivni preporod”, poručio je Macron prošle subote s margina summita G20. Istoga dana, načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga general Fabien Mandon na televiziji France 5 podsjetio je da “mnogi europski susjedi ponovno uvode nacionalnu vojnu službu” te da je to “element koji treba poštovati i u našoj zemlji”.
Prema više izvora nova dobrovoljna služba trajala bi 10 mjeseci i bila bi plaćena (procjenjuje se između 900 i 1.000 eura mjesečno). Cilj je početi s 3.000 volontira u 2026. godini, zatim dosegnuti 10.000 godišnje, a do 2035. godine stabilizirati se na 50.000 mladih ljudi svake godine. Služba ne bi bila obvezna, ali bi omogućila mladima od 18 godina da steknu vojnu obuku, jačaju nacionalnu koheziju i postanu dio proširenog rezervnog sustava. U slučaju velike krize ili rata visokog intenziteta, ti bi rezervisti predstavljali “masu” potrebnu za dugotrajnu obranu zemlje. Ministarstvo oružanih snaga odbija komentirati detalje.
Francuska je posljednja velika zapadnoeuropska zemlja koja je 1997. godine ukinula obvezni vojni rok i prešla na profesionalnu vojsku. Danas, dok Švedska, Norveška, Finska, baltičke države, pa čak i Njemačka (koja razmatra povratak obveznog roka) ponovno uvode ili jačaju vojnu službu, Pariz više ne želi ostati po strani. Desni i krajnje desni političari već su izrazili podršku. Predsjednik senatskog odbora za obranu Cédric Perrin smatra da sve što budi “obrambeni duh i patriotski osjećaj” treba pozdraviti. Čelnik Nacionalnog okupljanja Jordan Bardella poručio je na platformi X da je “za” vojnu službu, “počevši s dobrovoljcima”. Ljevica je opreznija. Šef socijalističke grupe u Senatu Patrick Kanner ističe da vjeruje u profesionalnu vojsku, ali da je “naravno za” ako se mladi žele dobrovoljno posvetiti nacijii, javlja Figaro.
Powered by WPeMatico