Mladi u BiH suočeni su s ozbiljnim izazovima kao što su nezaposlenost, nizak standard, politička nestabilnost, kao i osjećaj da im znanje i trud ne jamče uspjeh. Pitanje ostanka ili odlaska mladih iz BiH postaje sve aktualnije u posljednjim godinama. Brojne ankete, istraživanja i svakodnevne priče svjedoče o velikom broju mladih koji razmišljaju o napuštanju zemlje u potrazi za boljim uvjetima života i rada.
Žele otići iz BiH
Aleksandar iz Banje Luke otvoreno priznaje da u BiH ne vidi svoju budućnost. – Kao netko tko je mlad, ne vidim budućnost i perspektivu ovdje i planiram ubrzo odlazak u Njemačku. Rad u inozemstvu nudi mi unaprjeđenje karijere i sigurniju budućnost koju ne mogu imati ovdje u BiH. Mnoge stvari tjeraju na odlazak, što vidimo i sami. Mislim kako je krajnje vrijeme da se počne raditi na zadržavanju stanovništva i unaprjeđenju standarda života. Po mom mišljenju, naporan rad u jednom mjesecu trebao bi omogućiti lagodniji život, a ne borbu za opstanak i preživljavanje – rekao je Aleksandar za Srpskainfo. BiH će od 2026. godine pokrenuti pilot-projekt “Jamstva za mlade”, europski model koji obvezuje institucije da svakoj mladoj osobi u roku od četiri mjeseca nakon završetka školovanja ili gubitka posla ponude posao, obuku, dodatno obrazovanje ili podršku za samozapošljavanje. Mladi u BiH i dalje su među najugroženijima na tržištu rada – stopa nezaposlenosti je 33,9%, a na evidencijama je 66 – 67 tisuća osoba od 15 do 29 godina, približno 33 tisuće u dobi od 15 do 25 i gotovo isti broj od 25 do 29.
Ključni mehanizam
Profesor Ljiljan Veselinović, autor situacijske analize, uoči provedbe projekta objašnjava da je riječ o mehanizmu koji se u EU pokazao iznimno uspješnim te koji sada i BiH može primijeniti uz podršku europskih fondova. – Bit jamstva nije da mlada osoba dobije bilo kakvu ponudu, nego kvalitetnu i smisleno prilagođenu njezinim sposobnostima i interesima.
Ključno je da se institucije povežu i da pristup mladima ne bude birokratski, već savjetodavan i motivirajući – ističe Veselinović. Dodaje kako iskustva iz zemalja poput Švedske i Estonije pokazuju da se rezultati postižu tek kada država aktivno dopire do mladih koji su izvan sustava – onih koji se ne školuju, ne rade i ne traže posao, ali bi uz podršku mogli postati dio tržišta rada. Glasnogovornik Agencije za rad i zapošljavanje BiH Boris Pupić naglašava da su mladi u BiH tradicionalno jedna od najugroženijih kategorija na tržištu rada. Prema njegovim riječima, problemi su duboko strukturni – od neusklađenosti obrazovanja i potreba gospodarstva do ograničenih sredstava za aktivne mjere zapošljavanja. Iako se broj mladih na evidencijama donekle smanjio, Pupić upozorava da to ne znači da su našli posao, već da mnogi odlaze iz zemlje.
Dodaje i da se poslodavci godinama žale na nedostatak praktičnih vještina kod mladih, dok sustav sporo reagira na potrebe tržišta rada. “Jamstva za mlade” bi, smatra on, mogla postati ključni mehanizam koji će spojiti institucije, poslodavce i obrazovanje u jedinstven lanac zapošljavanja.
Objava Svakoj mladoj osobi posao u roku od četiri mjeseca nakon školovanja pojavila se prvi puta na Ljubuški na dlanu.