Reci mi što jedeš i reći ću ti jesi li zdrav. Tako nekako ide uzrečica kojom se nutricionizam polako uvukao u naše živote. Zanimalo nas je stoga je li nutricionizam – istinska potreba ili je tek moda?
– Nutricionizam je definitivno potreba, ali je i pomodnost. Potreba proizlazi iz sve veće svijesti o važnosti pravilne prehrane za opće dobrobiti i prevenciju bolesti. S druge strane, popularnost dijeta i trendova u prehrani često dovodi do toga da se pravilna prehrana doživljava kao modni trend te bi se, naravno, trebalo pripaziti na to gdje i od koga izvlačimo informacije o prehrani – kazuje nam Tea Vučković, nutricionistica koja je svoje znanje stekla na diplomskom studiju Human Nutrition u Kopenhagenu. Tamo se educirala za specifično područje znanosti o prehrani – za molekularni nutricionizam. Područje interesa i rada joj je zdravlje crijevnog mikrobioma i upotreba preciznog nutricionizma u praksi.
Dotaknuvši onaj “modni” izričaj došli smo i do mitova o prehrani. Nasmijali se na nedavnu duhovitu opservaciju holivudske zvijezde Ryana Reynoldsa koji je kazao kako se zbog općeg straha od glutena u Kaliforniji banka može orobiti s – francuskim kruhom. Ima li uistinu smisla izbacivati iz prehrane ugljikohidrate, spomenuti gluten, ali i meso?
– Pretjerivanje s mitovima o nezdravosti određenih namirnica može biti problematično za naš odnos s hranom. Ugljikohidrati su esencijalni za energiju, a strah od glutena opravdan je kod osoba s celijakijom, određenim autoimunim bolestima i naravno osoba koji imaju alergiju ili intoleranciju na gluten. Izbacivanje mesa iz prehrane može odgovarati određenim pojedincima ako se pravilno nadoknadi potreban unos esencijalnih aminokiselina, vitamina i mineralnih tvari – objašnjava nam nutricionistica Petra Mijić, kojoj je od posebnog interesa prehrana djece vrtićke i školske dobi.
Postavljamo potom vječno pitanje “Panceta – da ili ne?”. I doznajemo kako panceta može biti dio uravnotežene prehrane ako se konzumira umjereno. Sadrži zasićene masnoće, pa je bitno paziti na količinu koju unosimo. Narežite, ali ne gomilu. Zanimalo nas je i koliko je omiljena teleća peka dobra po naše zdravlje, s obzirom kako je riječ o kombinaciji za koju mnogi kažu kako je valja izbjegavati.
SVJESNO JEDENJE
– Nema značajnih dokaza koji bi ukazivali na to da je kombinacija proteina i krumpira loša. Važno je gledati na ukupan balans i količinu unosa u obrocima – napomenule su nam stručnjakinje.
Velik broj naših sugrađana nesvjesno jede. Kako, pitate se. Pa, lijepo, narežu nešto, sjednu pred televizor, pa zaneseni programom niti znaju što su jeli, niti koliko su pojeli, a bome nisu ni u hrani uživali. Svjesno jedenje, dragi naši, iznimno je bitno.
– Svjesno jedenje podrazumijeva pažljivo i svjesno uživanje u hrani, gdje se vremenu obroka pridaje posebna važnost. Ova praksa podrazumijeva angažiranje svih osjetila – ukusa, mirisa, vida i dodira, kako bi se potpuno doživjela tekstura, aroma i vizualni izgled hrane. Pristup potiče dublje razumijevanje i uživanje u obroku, promiče zdraviji i svjesniji odnos prema prehrani – poručuju naše stručnjakinje.
Kada smo taj dio apsolvirali, važno je dotaknuti se i esencijalnih namirnica za zdravo življenje. Jasno vam je kako je ogromna razlika između brze hrane i domaćeg, mediteranskog obroka.
– Za zdrav život, “must have” namirnice su sezonsko voće i povrće, integralne žitarice, mahunarke, orašasti plodovi i sjemenke, ali i zdrave masti. Namirnice koje se mogu ograničiti su prerađena hrana, zasićene masti, visoki unos šećera i soli – veli nam Tea.
A nas je zanimalo smijemo li jesti navečer. Naime, puno nas se s posla vraća kući gladno “ko vukovi”, a ura je već visoka… Je li dozvoljeno “nabubati se propisno” ili valja pripaziti? Je li nam noćni obrok neprijatelj?
– Večernji obrok trebao bi biti bogat proteinima i vlaknima, a siromašan teškim ugljikohidratima i mastima. Savjetuje se izbjegavanje obroka neposredno prije spavanja kako ne bi utjecalo na kvalitetu sna – tako će, jednostavno i jasno, Petra.
I ona i kolegica joj Tea su aktivne članice udruge “Zdravi dan”, pa inzistiraju u napomeni:
– Nažalost, danas je sve veći broj djece s prekomjernom težinom, na to bi se trebalo reagirati na vrijeme. Roditelji mogu pomoći uključivanjem djece u aktivnosti na svježem zraku, ograničavanjem vremena provedenog pred ekranima, osiguravanjem uravnotežene i raznovrsne prehrane.
POTROŠI VIŠE NEGOLI UNESEŠ
Imaju i dodatne savjete za naše čitatelje, pa sljedeće upamtite.
– Bitno je naglasiti važnost umjerenosti i raznolikosti u prehrani, kao i redovitog kretanja. Mentalno zdravlje također igra veliku ulogu u ukupnom zdravlju, stoga je važno njegovati i psihičku dobrobit – naglašavaju Tea i Petra.
Pa se sve tako, zaigrane pričom o hrani i njenoj važnosti, ali i o neumjerenosti u jelu i pilu, dotičemo namirnica koje smo možda i smetnuli s uma, zaboravili, a koje su nam nužne za zdravo življenje.
– Često zaboravljamo na tradicionalne namirnice poput fermentirane hrane. Neki od primjera su jogurt, kefir i kiseli kupus koji su bogati probioticima. Oni pomažu u balansiranju crijevne flore, što je važno za dobru probavu, apsorpciju hranjivih tvari i imunološki sustav – kažu nam nutricionistice.
Na svoju listu za kupovinu stoga obavezno dodajte i jogurt i kefir i kiseli kupus. Valja poslušati one koji znaju. Za kraj smo ostavili savjete za one među vama koji žele izgubiti koji kilogram, ali i za one koje muče sezonske viroze…
– Savjeti za vaše čitatelje koji žele izgubiti određenu tjelesnu težinu su vrlo jednostavni. Važno je uspostaviti zdrav odnos s hranom, uvesti uravnoteženu prehranu i redovitu tjelesnu aktivnost, Petra i Tea samo jednostavno plasiraju onu vječitu mudroliju: potroši više negoli si unio u tijelo.
– Za osobe koje su se zarazile gripom preporučuje se unos puno tekućine, ali i laganija hrana bogata vitaminom C. Za one, pak bez apetita, važno je jesti male, ali nutritivno bogate obroke – vele naše sugovornice.