Novi izračun minimalnih mirovina, uvode se razredi od 15 do 40 godina staža

Tematika pomoći najugroženijoj populaciji u zemlji – umirovljenicima, čini se, izbila je u sami vrh politika vlasti, kako onih federalnih tako i županijskih. Posljednja odluka koja ide u korist osnaživanja standarda umirovljeničke populacije dolazi iz Zeničko-dobojske županije čija je Vlada svim umirovljenicima iz navedene županije, a koji primaju minimalnu mirovinu, odlučila isplatiti jednokratnu pomoć u iznosu od 100 KM. Informaciju je potvrdio premijer Nezir Pivić dodavši kako će pomoć dobiti svi oni čija je ukupna mirovina do visine minimalne mirovine. Za tu namjenu Vlada će izdvojiti 3,458.500 KM, piše Večernji list BiH.

Nove odredbe

Istodobno, na razini Federacije BiH u fokusu je prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju koji donosi značajne promjene za umirovljenike, ali i sustav socijalnog osiguranja općenito, pri čemu će biti uvedena nova formula za rast mirovina koja predstavlja kombinaciju rasta troškova života i rasta prosječne plaće, i to u omjeru koji je povoljniji za umirovljenike – 60% rasta plaće i 40% rasta potrošačkih cijena.

Ono što je bitno je činjenica da prijedlog zakona ne zadire u stečena prava ni jednog korisnika i da ne predviđa nikakva smanjenja mirovina postojećim korisnicima. Dapače, oni će u skladu s novim rješenjem imati povećanje mirovina dva puta godišnje, a zakonski prijedlog stvara osnovu i da minimalni iznos mirovine bude vidljivo viši u odnosu na sadašnji. Za one koji tek trebaju u mirovinu vidljivo je kako iznosi minimalne mirovine neće biti isti, oni će varirati od toga imate li 15 ili, primjerice, 30, 35 ili 40 godina staža.

– Jedan od problema postojećeg zakona je što je neizravno poticao “sivo tržište” rada. Ljudi su se često, nakon 15 godina staža, odjavljivali ili u dogovoru s poslodavcem ili, s obzirom na to da nisu imali drugog izbora, i nastavili raditi “na crno”, bez doprinosa. To je neodrživo i nepravedno – kazao je nedavno za Večernji list Adnan Delić, federalni ministar rada i socijalne politike.

To u konačnici, a na duge staze, stimulira zapošljavanje, povećava obuhvat uplata doprinosa, dok zakonska rješenja iz područja radnog zakonodavstva, koje će također uskoro u proceduru, donose toliko potrebne promjene na tržištu rada koje će za posljedicu imati i stabilniji mirovinski sustav. Novo zakonsko rješenje o radu, a o kojemu je nedavno za Večernji list govorio resorni ministar Adnan Delić, donosi brojne novosti, vraća sigurnost radnicima i jasno definira da je rad na neodređeno vrijeme norma, a ne iznimka. Ipak, poruka nadležnih za sadašnje umirovljenike je da se ni jednom umirovljeniku ne može i neće umanjiti stečeno pravo. Minimalna mirovina ostaje ista, a s novim zakonom ona će se samo moći povećavati, nikada smanjivati.

Pitanje donošenja novog zakonskog rješenja iz područja mirovinsko-invalidskog osiguranja neodvojivo je od drugih zakonskih rješenja koja treba donositi u paketu, uz fokus na ona iz radnog zakonodavstva koja bi trebala u značajnoj mjeri stati na kraj “sivoj ekonomiji”, osnažiti fiskalnu poziciju Federacije te donijeti toliko potrebne promjene na uvijek dinamičnom tržištu rada.

Riječ je o tri nova rješenja – izmjenama i dopunama Zakona o zapošljavanju stranaca, prijedlogu Zakona o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba, kao i o novom Zakonu o radu. Potonji će, očekivanja su, donijeti velike promjene na tržište rada koje je danas suočeno s brojnim izazovima, ali će omogućiti i podizanje standarda radnika kako bi se podignula razina sigurnosti zaposlenih, a u konačnici i zadržala radna snaga u Federaciji. To je osobito bitno s obzirom na trenutačno nepovoljan omjer broja zaposlenih u odnosu na broj umirovljenika, a što donosi i brojne izazove za mirovinski sustav temeljen na načelu međugeneracijske solidarnosti. Istodobno, novo zakonsko rješenje o radu donijelo bi i brojne dobre vijesti za poslodavce, a uz ostalo, tu su fleksibilniji mehanizmi koji omogućavaju poslodavcima lakše organizirati radne procese, ali uz jasna jamstva za prava radnika. Nadalje, u drugom krugu parlamentarne procedure je prijedlog Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih, koji prvi put uvodi red u evidencije nezaposlenih i jasno razlikuje aktivne od pasivnih tražitelja posla.

Reforma tržišta rada

Pred Federacijom BiH očito su veliki, strukturno značajni zakoni koji će iz temelja izmijeniti situaciju na tržištu rada, ali i drugim neodvojivim područjima, osobito onima u segmentu socijalne zaštite. Cilj je promijeniti brojčani odnos radnika i umirovljenika, stvoriti osnovu za fiskalno stabilniji sustav te u konačnici otvoriti mogućnost realnog i utemeljenog povećanja mirovina koje će ovoj kategoriji donijeti toliko potrebno podizanje životnog standarda u vremenu snažnih inflacijskih pritisaka. Pozadinu i osnovu svega čini tržište rada koje je i dalje opterećeno brojnim izazovima koje je donijelo iseljavanje stanovništva, neusklađenost obrazovnih programa s potrebama poslovne zajednice, ali i često nedovoljno odgovoran odnos prema samom radniku, odnosno njegovim pravima i visini primanja. Čini se kako FBiH želi unijeti promjene i staviti u fokus radnika i njegova prava, istodobno omogućujući lakše poslovanje poslovnoj zajednici.

Powered by WPeMatico

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)