Sjednica Vijeća sigurnosti UN-a o Bosni i Hercegovini završena je danas bez obraćanja visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, Christiana Schmidta, jer sjednicom predsjedava Rusija koja ne priznaje njemačkog diplomatu kao legitimnog predstavnika. Njemački diplomata je, međutim, pripremio svoj 68. izvještaj o stanju u BiH namijenjen generalnom tajniku UN-a koji je danas službeno objavljen na stranici OHR-a.
Ovaj izvještaj pokriva period od 16. travnja do 15. listopada ove godine i detaljno opisuje političku krizu u Bosni i Hercegovini, izazvanu djelovanjem vlasti Republike Srpske i bivšeg predsjednika Milorada Dodika protiv države i njenih institucija.
Ove akcije dio su dugoročne, promišljene političke strategije, a ne samo reakcije na presudu Suda Bosne i Hercegovine ili odluku Središnjeg izbornog povjerenstva o prekidu mandata Dodiku. Usprkos napetostima i napadima na temeljna načela Općeg okvirnog sporazuma o miru, mir je očuvan, a strah od uključivanja policijskih snaga bio je kratkotrajan, s tim da je spor ostao prvenstveno politički. Transformacija vojne moći u političke strukture, koju je omogućio Sporazum o miru, i dalje funkcionira, dok je stabilizirajuća uloga EUFOR-a, uključujući povećanje broja trupa, značajna.
Napadi na Opći okvirni sporazum o miru nanijeli su značajne političke i institucionalne štete, dovodeći Bosnu i Hercegovinu u strukturnu krizu s geopolitičkim posljedicama. Sporazum je bio temelj mira, stabilnosti i napretka u protekle tri decenije, pružajući okvir za reforme koje su ojačale političku, monetarnu i fiskalnu stabilnost, vladavinu prava, funkcionalnost institucija, EU integracije i investicione prilike, uz podršku Ureda Visokog predstavnika – navodi se u izvještaju.
Iako Bosna i Hercegovina pripada EU obitelji, djelovanje domaćih vlasti, posebno vladajuće koalicije u Republici Srpskoj, podrilo je put ka članstvu u EU, blokirajući potrebne pravne i ustavne odluke i propuštajući prilike u procesu pristupanja EU tijekom izvještajnog perioda.
Ipak, nedavna usvajanje Reformskog plana od strane Vijeća ministara, neophodnog za implementaciju Plana rasta—postignuta neposredno prije roka od 30. rujna zahvaljujući istrajnim naporima nekih članova Vijeća—predstavlja skroman, ali važan korak ka obnovi napretka i trenutno se čeka mišljenje Europske komisije – istaknuto je izvještaju visokog predstavnika u BiH.
Navodi se da su se uporne nesuglasice među političkim elitama na državnom nivou, posebno bivšim koalicijskim partnerima, intenzivirale nakon odbijanja žalbe bivšeg predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika na prvostupanjsku presudu koja ga je proglasila krivim za kršenje Općeg okvirnog sporazuma o miru. Ključna pitanja spora uključuju Ustavni sud Bosne i Hercegovine i njegove odluke, ulogu međunarodne zajednice i Visokog predstavnika, put zemlje ka EU i integraciju u NATO, kao i pitanja državne imovine, državnog budžeta i druge teme od suštinskog značaja za suverenitet Bosne i Hercegovine.
Opći okvirni sporazum o miru je obavezan, a ne opcionalan. Njegove garancije predstavljaju minimalne obaveze koje sve strane moraju poštovati. Teritorijalni integritet i politička nezavisnost države moraju biti očuvani, kako unutar zemlje, tako i međunarodno. Jednako je kritična vladavina prava, koja zahtijeva da sve sudske odluke—bilo od Suda BiH ili Ustavnog suda—budu u potpunosti implementirane i poštovane, istaknuto je.
Ustavni sud Bosne i Hercegovine je u veljači 2025. donio nekoliko ključnih presuda u vezi sa aktima i zakonodavstvom koje je usvojila Narodna skupština Republike Srpske. Sud je ukinuo više zakona ab initio, uključujući Zakon o neprimjeni zakona i zabrani rada izvanustavnih institucija BiH, Zakon o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona Republike Srpske, Odluku o mjerama i zadacima proizašlim iz neustavnih odluka i postupaka izvanustavnih institucija BiH i Zakon o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću Republike Srpske zajedno sa Pravilnikom o izboru prvih članova VSTS-a RS.
Ovi zakonski akti bili su zasnovani na pogrešnom pretpostavci da entitet može jednostrano zanemariti državno zakonodavstvo i provoditi vlastite zakone kroz paralelne strukture – stoji u izvještaju Schmidta.
Nakon potvrde presude bivšem predsjedniku Republike Srpske i odluke SIP-a o prekidu njegovog mandata, “Milorad Dodik je formalno priznao gubitak predsjedničkog mandata registrirajući svoju stranku za prijevremene izbore i kandidirajući novog predsjedničkog kandidata ispred Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD)”.
Odluke institucija na državnom nivou, posebno sudskih, poslale su jasnu poruku: napadi na Opći okvirni sporazum o miru, ustavni i pravni poredak BiH, te nepoštivanje sudskih odluka, nose pravne posljedice. Visoki predstavnik je dosljedno dokumentirao, uključujući pred Vijećem sigurnosti UN, nepoštivanje obaveza Republike Srpske prema Sporazumu, koji je bio temelj mira, stabilnosti i razvoja u proteklih 30 godina. Dok su izazovi dostigli vrhunac u izvještajnom periodu, postupci sudskih institucija pružaju nadu da vladavina prava može prevladati.
Iako je državna sudska vlast odlučno reagirala na inicijative Republike Srpske, funkcionalnost drugih institucija je kompromitirana. Koalicija na državnom nivou se raspala, stranke Trojke (SDP BiH, NiP, NS) povukle su se iz saveza sa SNSD-om, dok su HDZ BiH i SNSD odbijali restrukturiranje Vijeća ministara. Koalicija formirana nakon izbora 2022., koja se oslanjala na kompromis radi napretka ka EU, nije izdržala ultimatume i prijetnje SNSD-a. Posljedično, Parlamentarna skupština je ostala paralizirana, a rad Vijeća ministara nije dao očekivane rezultate – navodi se u izvještaju o stanju u BiH.
Navodi se da nedavni dogovor o Reformskom planu ukazuje na širu propuštenu priliku.
Trenutna kriza u BiH je politički proizvedena, ali rješenje se može postići kroz postojeće institucije. Upornost u osporavanju institucionalnog legitimiteta podriva povjerenje među političkim akterima i konstitutivnim narodima, otežavajući kompromis. Ustav se oslanja na podjelu vlasti i spremnost vlasti na dogovor. Akcije Narodne skupštine Republike Srpske da potkopa državne kompetencije i stvori paralelne strukture imaju dugoročne efekte na funkcionalnost države. Političke tvrdnje da međunarodna zajednica, posebno Visoki predstavnik, ometa domaće odlučivanje često služe kao opravdanje za neaktivnost – ističe se u izvještaju.
Umjesto da se sumnja u sposobnost institucija da upravlja krizama, situacija otkriva suštinski izazov sa kojim se svi političari u BiH moraju suočiti. Konstruktivno sudjelovanje u institucijama stvorenim prema Općem okvirnom sporazumu o miru ključno je za napredak zemlje na putu ka EU. SNSD-ova prijava za prijevremene izbore i nedavni dogovor o Reformskom planu mogu signalizirati želju za izlaskom iz političke izolacije, ali dalji razvoj događaja treba pratiti.
Odluka Narodne skupštine Republike Srpske od 22. kolovoza 2025. da održi referendum na nivou entiteta 25. listopada 2025. izaziva duboku zabrinutost, podsjećajući na sličan pokušaj 2011. koji je zaustavljen zahvaljujući intervenciji EU. Referendumi entitetskog nivoa izvan njihove nadležnosti nemaju pravnu snagu i povećavaju rizik od napetosti.
Nedavna odluka Velikog vijeća Europskog suda za ljudska prava (ECHR) u predmetu Slaven Kovačević naglašava da se ustavna i institucionalna pitanja trebaju rješavati unutar Bosne i Hercegovine, a ne nametati izvana. Sud je potvrdio prigovor Vlade, zaključivši da je Kovačević zloupotrijebio pravo na podnošenje prijave i da nema status žrtve prema Konvenciji. Iako ova odluka ne oslobađa BiH obaveze implementacije prethodnih presuda Suda, uključujući eventualne ustavne izmjene, pokazuje da ustavne prilagodbe moraju dolaziti iznutra, a ne biti nametnute izvana.
Ustav BiH pruža temelj za izgradnju državnih institucija i raspodjelu nadležnosti, bez umanjivanja Republike Srpske ili osporavanja njenog postojanja. Svi prethodni sporazumi o prenosu nadležnosti bili su odobreni od strane vlasti RS. Ideja da država ima svu vlast, a entiteti ništa, netočna je; ustav daje značajnu vlast entitetima, ali ona se mora koristiti u okviru države i u njenom interesu, a ne protiv nje. Republika Srpska i Federacija BiH imaju ključnu ulogu u provođenju reformi, a Opći okvirni sporazum garantira postojanje oba entiteta, uz suverenitet, teritorijalni integritet i političku nezavisnost BiH – podsjeća Schmidt u izvještaju.
Ističe se da pokušaji potkopavanja Općeg okvirnog sporazuma ne doprinose EU integraciji niti jačanju funkcionalnosti i otpornosti države; uključivi dijalog i odgovorno upravljanje su ključni.
Nečinjenje odgovornih institucija da izvrše svoje obaveze zahtijevalo je intervenciju kako bi se spriječio financijski kolaps države. Bez takve akcije, sudske odluke koje priznaju dugove RS provodile bi se protiv državnih institucija, uključujući Centralnu banku BiH. Intervencija Visokog predstavnika zaustavila je ove postupke, osiguravajući da financijska odgovornost ostane na dužniku, štiteći državu. To je omogućilo SIP-u BiH da se pripremi za Opće izbore 2026., uključujući nabavku izbornih tehnologija potrebnih za slobodne i fer izbore, prema međunarodnim standardima.
Bosna i Hercegovina i šira regija i dalje se smatraju prijetnjom miru i sigurnosti od strane Vijeća sigurnosti UN (Rezolucije 1031(1995), 1144(1997) i 2757(2024)), što opravdava nastavak prisustva vojnih i civilnih međunarodnih institucija radi stabilnosti i sigurnosti. Implementacija 5+2 Agende je zakašnjela i mogla bi pokazati samoodrživost države. Državna imovina je kritično pitanje: zabrana raspolaganja prema odluci Ustavnog suda stavlja u nepovoljan položaj one koji poštuju zakon, posebno Federaciju BiH, izlažući je ekonomskim posljedicama i potencijalnoj blokadi. Sveobuhvatno rješenje na državnom nivou uz suglasnost RS je nerealno, ali olakšavanje zabrane raspolaganja neophodno je kako bi pošteni organi mogli provoditi razvojne projekte.
S približavanjem Općih izbora 2026., Bosna i Hercegovina mora prevazići politički zastoj. Iako postoje znakovi mogućeg napretka, potrebna je politička hrabrost i dijalog. EU integracijski proces može poslužiti kao alat za ujedinjenje političkih stranaka, dok međunarodna zajednica treba kreirati poticaje za konstruktivno angažiranje unutar postojećih institucija – stoji u izvještaju visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini Christiana Schmidta o stanju u BiH namijenjen generalnom tajniku UN-a.
Objava Schmidt u izvještaju o BiH: S približavanjem Općih izbora 2026. BiH mora prevazići politički zastoj pojavila se prvi puta na Pogled.ba.