Britanski kralj Karlo III. i papa Lav XIV. molili su u četvrtak u vatikanskoj Sikstinskoj kapeli, u prvom zajedničkom bogoslužju engleskog monarha i katoličkog pape otkako se kralj Henrik VIII. odvojio od Rima 1534. godine.
Napjevi na latinskome i molitve na engleskom odjekivale su kapelom, pred Michelangelovim freskama na kojima Krist iznosi Posljednji sud, na istome mjestu gdje su katolički kardinali iz čitavog svijeta prije šest mjeseci izabrali Lava za papu.
Karlo III., vrhovni upravitelj Anglikanske crkve, sjedio je papi slijeva blizu oltara kapele dok su Lav, prvi papa iz Sjedinjenih Država, i anglikanski nadbiskup Stephen Cottrell vodili službu u kojoj su sudjelovali zbor Sikstinske kapele i dva kraljevska zbora.
Iako se Karlo susreo s posljednja tri pape, i iako su pape Ivan Pavao II. i Benedikt XVI. putovali u Ujedinjeno Kraljevstvo, ti susreti nisu uključivali zajedničke molitve.
‘Iscjeljenje’ turbulentne povijesti
Kralj i kraljica Kamila nalaze se u državnom posjetu Vatikanu obilježavajući zbližavanje Katoličke crkve i Anglikanske zajednice, pet stoljeća nakon njihova nasilnog razdvajanja.
“Snažno se osjeti da ovaj trenutak u iznimnom ambijentu Sikstinske kapele nudi svojevrsno iscjeljenje povijesti”, svjedoči za Reuters anglikanski svećenik James Hawkey, kanonski teolog Vestminsterske opatije.
“To bi bilo nemoguće prije samo jednu generaciju”, rekao je. “Ovo je znak koliko su naše crkve napredovale u posljednjih 60 godina dijaloga.”
Cottrell, anglikanski nadbiskup Yorka, vodio je službu u Sikstinskoj kapeli, umjesto Sarah Mullally. Ona je nedavno proglašena prvom ženom koja će služiti kao nadbiskupkinja Canterburyja, duhovna poglavarka Anglikanske zajednice, ali tu ulogu neće preuzeti do sljedeće godine.
Razdvajanje Katoličke i Anglikanske crkve formalizirano je 1534. godine, nakon što je papa Klement VII. odbio poništiti brak kralja Henrika VIII. s Katarinom Aragonskom.
Henrikova želja za muškim nasljednikom, i novom suprugom koja bi mu to mogla omogućiti, poslužila je kao krajnji razlog tomu, ali i drugi su čimbenici igrali ulogu. Naime, engleska je kruna plijenila crkvenu imovinu, usporedno s jačanjem protestantskih ideja u Engleskoj. Dok se Engleska kolebala između katoličanstva i protestantizma za vrijeme vladavine Henrikovih kćeri Marije I. i Elizabete I., stotine katolika i protestanata pogubljene su zbog svoje vjeroispovijesti, zbog čega su često bili i spaljivani na lomači.
Posebno mjesto u bazilici za Karla III.
Karlo i Kamila, koji su ranije ove godine posjetili Vatikan kako bi se susreli s pokojnim papom Franjom, također su u četvrtak ujutro održali privatni sastanak s Lavom. Za to vrijeme u Britaniji Karlov brat, princ Andrew, u sve je dubljoj krizi zbog optužbi za zlostavljanje i veza sa seksualnim prijestupnikom Jeffreyjem Epsteinom.
Kralj će poslijepodne otići u rimsku baziliku sv. Pavla izvan zidina, jednu od četiri najštovanije bogomolje Katoličke crkve, gdje će mu se, prema Lavovu odobrenju, dodijeliti nova titula “Kraljevskog kofratra”, odnosno subrata.
Anglikanska crkva jedna je od 46 autonomnih crkava u oko 165 zemalja koje zajedno čine Anglikansku zajednicu.
Katolička crkva, koja ima 1,4 milijarde pripadnika, i Anglikanska zajednica, s 85 milijuna članova, od 1960-ih godina rade na poboljšanju odnosa.
Učenja dviju tradicija slažu se u mnogim važnim pitanjima, ali Katolička crkva ne zaređuje žene i ne dopušta svećenicima da se žene.
Objava Karlo i Lav pišu povijest: Vladari zajedno molili prvi put u 500 godina pojavila se prvi puta na Pogled.ba.