Četkica za zube može pravi je mikrobiološki svijet. Na njoj obitavaju milijuni bakterija, gljivica i virusa, a neki od njih mogu uzrokovati bolesti poput herpesa, infekcija i problema sa zubima. Iako mnogi mikrobi na četkici nisu štetni, postoje i oni koji mogu izazvati zdravstvene probleme, osobito ako imamo oslabljen imunološki sustav, piše BBC.
U svakodnevnoj upotrebi, četkica za zube stvara idealne uvjete za rast mikroba. Osušeni ostatci hrane, kožni stanice, voda i slina svakodnevno ulaze u vlakna četkice, čineći je idealnim mjestom za razmnožavanje mikroba. Stručnjaci procjenjuju da na četkici može obitavati između milijun i 12 milijuna bakterija, gljivica i virusa iz nekoliko izvora.
Primarni izvori tih mikroba su naša usta, koža i okolina u kojoj najčešće držimo četkicu. Znanstvenici su utvrdili da četkice mogu biti kontaminirane čak i prije nego što ih počnemo koristiti – istraživanje provedeno u Brazilu otkrilo je da polovica novih četkica koje su kupljene u trgovinama već sadrži različite vrste bakterija.
Najveći broj mikroba na četkici dolazi iz naših usta, budući da prilikom svakodnevnog čišćenja zuba četkica unosi mikroorganizme koji se nalaze u usnoj šupljini. Većina tih mikroba, poput bakterija Rothia denocariosa, Streptococcus mitis i Actinomyces, obično su benigni i ne predstavljaju prijetnju zdravlju. U stvari, neki od njih mogu čak imati i korisnu funkciju, pomažući u zaštiti od mikroba koji uzrokuju karijes.
Međutim, među njima se skrivaju i „nepoželjni“ gosti. Bakterije poput Streptococcus i Staphylococcus mogu uzrokovati karijes i upale desni. Osim toga, na četkicama se mogu naći i patogeni poput Escherichia coli, Pseudomonas aeruginosa i Klebsiella pneumoniae – bakterije koje su povezane s bolestima probavnog sustava i infekcijama. Također, gljivice poput Candida mogu uzrokovati upale poput kandidijaze.
Jedan od ključnih problema s četkicama za zube leži u njihovoj pohrani u kupaonici. Kupaonice su topla i vlažna okruženja koja često sadrže aerosolne kapljice nastale ispiranjem WC-a. Svaki put kad ispraznimo WC, aerosol s kapljicama iz WC-a može putovati kroz zrak, noseći bakterije i viruse, uključujući one koji uzrokuju gripu, Covid-19 i norovirus. Ako je četkica blizu WC-a, postoji rizik da se na nju slegnu kapljice iz WC-a, čime mikrobi mogu dospjeti na četkicu koju kasnije stavimo u usta.
Znanstvena istraživanja pokazuju da, iako neki virusi poput gripe i koronavirusa mogu preživjeti na četkici do nekoliko sati, herpes simplex virus (koji uzrokuje herpes) može ostati na četkici do 48 sati. To povećava rizik od širenja bolesti, a stručnjaci upozoravaju da nikako ne dijelimo četkice s drugima, pogotovo ako živimo u zajedničkom kućanstvu. U zajedničkim kupaonicama, istraživanja pokazuju da je 60% četkica u studentskim domovima kontaminirano bakterijama povezanim s izmetom, jer mikrobi s jedne četkice mogu prijeći na drugu.
Srećom, nije svaki mikrobiološki rizik ozbiljan. Iako su bakterije poput Streptococcus mutans koje uzrokuju karijes često prisutne na četkicama, rizik od ozbiljnih infekcija je minimalan. Međutim, kod ljudi s oslabljenim imunološkim sustavom, poput starijih osoba ili onih s kroničnim bolestima, rizik od infekcija može biti veći. Također, istraživanja su pokazala da na četkicama može biti i bakterija koje su otporne na antibiotike, što može otežati liječenje eventualnih infekcija.
Kako bi smanjili broj mikroba na četkici, stručnjaci preporučuju nekoliko jednostavnih koraka. Najvažnije je da četkicu ostavite da se osuši na zraku, uspravno, jer mnoge bakterije, uključujući one koje uzrokuju zubni karijes, počinju umirati nakon 12 sati. Također, preporučuje se mijenjanje četkice svakih 3 do 4 mjeseca, a još češće za osobe s oslabljenim imunološkim sustavom.
Ako želite dodatno smanjiti broj mikroba, možete koristiti 1% octenu otopinu ili antiseptička sredstva za ispiranje usta koja će pomoći u dezinfekciji četkice. No, važno je napomenuti da neki tretmani, poput UV lampe ili mikrovalne, mogu oštetiti vlakna četkice. Novi trendovi uključuju upotrebu probiotičkih pasti koje podupiru rast „dobrih“ bakterija u usnoj šupljini, čime bi se mogao stvoriti zdraviji mikrobiološki balans. Međutim, ovo područje još uvijek zahtijeva daljnje istraživanje.
Powered by WPeMatico