Brojimo sitno do velike promjene: Idućeg vikenda stiže snažan udarac na bioritam, evo što nas koči da ju napokon ukinemo

Ljetno računanje vremena završava u nedjelju 26. listopada u rano jutro – u 3:00 kazaljke se vraćaju na 2:00, čime započinje zimsko računanje, prema Vladinoj Uredbi temeljenoj na Zakonu o računanju vremena. Ljetno računanje ove je godine počelo 30. ožujka, a traje do posljednje nedjelje u listopadu. Promjena znači da će se utrošena električna energija prema višoj tarifi obračunavati između 7 i 21, a prema nižoj između 21 i 7 sati. Iza pomicanja sata stoje stoljeća ideja i desetljeća politike – mnoge zemlje već su ga ukinule, a Europska unija je 2018. predložila prestanak prakse, no dogovor još nije postignut.

Prva sustavna pomicanja sata u Europi potaknuta su ratnim okolnostima. U travnju 1916. Njemačka je premjestila sat unaprijed kako bi uštedjela na korištenju umjetne rasvjete u ratnim uvjetima. Taj je model ubrzo usvojila većina europskih država opravdavajući ga manjom potrošnjom goriva i električne energije. U EU je pomicanje sata formalno uvedeno Direktivom 2000/84/EC, čime su države članice usuglasile da ljetno računanje traje od zadnje nedjelje u ožujku do zadnje nedjelje u listopadu. Ipak, već desetljećima stručnjaci i građani propituju opravdanost ove prakse. U Europskoj uniji sve članice trenutačno moraju provoditi pomicanje kazaljke. Direktiva iz 2000. upravo to nalaže. No nisu sve države u svijetu prihvatile ovakvu praksu: neke je nikada nisu uvele, dok su druge odustale (npr. Rusija, Bjelorusija).

Unutar EU 12. rujna 2018. Komisija je predložila ukidanje sezonskih promjena te ostavljanje članicama slobodu da izaberu stalno ljetno ili stalno zimsko vrijeme. U ožujku 2019. Parlament je već donio stajalište da želi ukidanje pomicanja sata (predloživši 2021. kao krajnji termin). Međutim, Vijeće država članica nije uspjelo postići kvalificiranu većinu da potpiše konačni dogovor, pa direktiva još nije stupila na snagu. Finska zastupnica u EP-u Anna-Maja Henriksson nedavno je pozvala Komisiju da pokrene novu studiju i konačno završi s pomicanjem kazaljki, ali tehnički i politički izazovi zasad to koče.

Zdravlje i štednja energije najsnažniji su argumenti protiv pomicanja sata. Naime, čak i promjena od jednog sata može poremetiti unutarnji biološki sat. Neka su istraživanja uočila povećanje srčanih i moždanih udara, prometnih nesreća i poremećaja sna. S druge strane, argument da više dnevnog svjetla u večernjim satima smanjuje upotrebu rasvjete u modernim uvjetima postaje sve slabiji jer energiju troši i klimatizacija, i elektronika, i grijanje i sl.

U jednoj široj EU anketi 84% građana reklo je da želi prestanak pomicanja sata. Međutim, države ne mogu samostalno ukinuti ovu praksu dok EU ne promijeni direktivu, jer bi to uzrokovalo “patchwork” satne zone. Također, izbor između stalnog ljetnog ili stalnog zimskog vremena izaziva dvojbu: uz ljetno računanje jutra će zimi biti tamnija, a kod zimskog ranije pada mrak.

Iako je ideja formalno prihvaćena u Parlamentu (2019.), Vijeće je i dalje razjedinjeno. Nema konsenzusa koje vrijeme (ljeto ili zimsko) koristiti, niti je provedena procjena utjecaja na unutarnja tržišta, prijevoz, zemlje EU koje se razlikuju geografski. Dodatno, krize (pandemija, rat u Ukrajini) odvratile su pozornost od “sitnih” pitanja. U 2025. spominje se da bi EU mogla pokrenuti novu studiju o utjecaju, ali nije jasno hoće li to dovesti do promjene u skorijem razdoblju. Lokalne inicijative (primjerice u Finskoj) pozivaju na akciju, ali bez koordinacije na razini EU neće biti velikog pomaka.

Za pomicanje kazaljki na satu vezane su i neke zanimljivosti. Primjerice, u prvom prijedlogu britanskog reformatora Williama Willetta (početkom 20. stoljeća) predlagalo se pomicanje sata radi “štednje svijeća”. U proljeće, kada pomaknemo sat unaprijed, zabilježen je porast prometnih nesreća od oko 6% prema nekim studijama. U članku Nature navodi se da pomicanje sata može uzrokovati “minimalni cirkadijalni pomak” koji dodatno opterećuje osjetljive skupine i može dovesti do povećane smrtnosti. U noći između 25. i 26. listopada sat pomičemo unatrag. Moguće je da je to jedna od posljednjih sezonskih promjena u EU. Ali dok Europa ne usuglasi stajališta, dvaput godišnje gubit ćemo sat i dio unutarnje ravnoteže.

Powered by WPeMatico

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)