Akutni infarkt miokarda vodeći je uzročnik smrti stanovništva u Federaciji Bosne i Hercegovine. Od posljedica ove bolesti tijekom prošle godine preminule su 2153 osobe, od kojih 1198 muškaraca i 955 žena. Infarkt miokarda (MI), obično poznat kao srčani udar, nastaje kada se protok krvi smanji ili zaustavi do koronarne arterije srca, uzrokujući oštećenje srčanog mišića. Najčešći simptomi su bol u grudima ili nelagodnost koja se može proširiti u rame, ruke, leđa, vrat ili čeljust. Često se javlja u sredini ili lijevoj strani grudnog koša i traje dulje od nekoliko minuta.
Kako prepoznati simptome
Nelagodnost se povremeno može osjećati kao žgaravica. Predstavlja odumiranje tkiva srčanog mišića koje je prouzročeno prestankom ili naglim smanjenjem cirkulacije krvi, koja traje dulje od 6 sati. Najčešće je prouzročen krvnim ugruškom. Ostali simptomi mogu uključivati kratak dah, mučninu, osjećaj nesvjestice, hladan znoj ili osjećaj umora. Oko 30 posto pogođenih srčanim udarom ima atipske simptome. Žene su češće bez bolova u grudima i umjesto toga imaju bol u vratu, rukama ili osjećaju umor. Većina infarkta miokarda javlja se zbog koronarne arterijske bolesti. Faktori rizika su visok krvni tlak, pušenje, dijabetes, nedostatak fizičke aktivnosti, pretilost, visok kolesterol u krvi, loša prehrana i prekomjerni unos alkohola. Podaci navedeni u zdravstveno-statističkom godišnjaku Federacije Bosne i Hercegovine za 2024. godinu, koje je objavio Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH, pokazuju kako je na drugom mjestu uzročnika smrti u ovom bh. entitetu moždani udar – cerebralni infarkt, koji je u 2024. godini prouzročio smrt kod 1643 osobe, od čega 763 muškarca i 880 žena. Na trećem mjestu je esencijalna (primarna) hipertenzija, od čijih je posljedica umrla 1431 osoba, 581 muškarac i 850 žena. Slijede maligne neoplazme bronha i pluća, inzulinsko-neovisni diabetes mellitus, kronična ishemična oboljenja srca, komplikacije i loše definirani opisi srčane bolesti, druga kronična opstruktivna oboljenja, maligne neoplazme kolona te maligne neoplazme dojke. Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH, vodeći uzročnici smrti razlikuju se od županije do županije.
Tako je akutni infarkt miokarda vodeći uzrok u Posavskoj, Zeničko-dobojskoj, Bosansko-podrinjskoj, Srednjobosanskoj, Hercegovačko-neretvanskoj i Hercegbosanskoj županiji. U Sarajevskoj i Unsko-sanskoj županiji vodeći uzročnik smrti je moždani udar, dok je esencijalna (primarna) hipertenzija (visok krvni tlak) na prvom mjestu u Tuzlanskoj i Zapadnohercegovačkoj županiji. Iz navedenog proistječe kako su sva tri vodeća uzročnika smrti u Federaciji Bosne i Hercegovine povezana s načinom života i životnim navikama.
Životne navike
Jednako kao i za infarkt miokarda, za nastanak moždanog udara postoje faktori rizika na koje svaki pojedinac može utjecati, mijenjati ih i liječiti. To su: pušenje, pretilost, nedovoljna fizička aktivnost, prekomjerna konzumacija alkohola, stres, aterosklerotska bolest karotidnih arterija, povišen krvni tlak, srčane bolesti, poremećaji srčanog ritma (najčešće fibrilacija atrija), šećerna bolest te povišena masnoća u krvi. S druge strane, rizični čimbenici na koje ne možemo utjecati su dob, spol i obiteljska sklonost. Točni uzroci esencijalne (primarne) hipertenzije nisu poznati, ali se razvija uslijed kombinacije faktora rizika, uključujući genetsku predispoziciju, nezdravu prehranu (previše soli, pretilost), sjedilački način života, pušenje, prekomjernu konzumaciju alkohola i stres, uz poznate faktore poput starenja.
Powered by WPeMatico