Samo u ovoj godini u svijetu se u istraživanje i razvoj ulaže blizu 2,5 bilijuna američkih dolara, pri čemu globalna izdvajanja rastu, ali sporijim tempom nego u prethodnim godinama. Azija čini oko 42% globalnih ulaganja, dok su Sjedinjene Američke Države i Kina gotovo izjednačene na vrhu po apsolutnom iznosu – svaka ulaže oko bilijun dolara prema paritetu kupovne moći (PPP), a očekuje se da Kina 2026. godine prijeđe SAD po ukupnim ulaganjima.
Rast globalnih ulaganja u istraživanje i razvoj iznosi 2,9% u 2024. i očekuje se usporavanje rasta na 2,3% u 2025., što je najslabiji rast još od 2010. godine. Azija bilježi najbrži rast izdvajanja za istraživanje i razvoj, dok su europske i američke kompanije ove godine povećale proračune za oko 5-6%. SAD ulaže oko 524 milijarde eura, Kina/Hong Kong oko 112 milijardi, Japan 88 milijardi, Njemačka 79 milijardi eura na razini vodećih kompanija.
I u ovom segmentu BiH kasni
Države EU-a zajedno ulažu značajno manje od SAD-a i Kine, a vodeće europske zemlje su Njemačka, Švicarska, Velika Britanija i Francuska. Globalno, oko 1,95% bruto domaćeg proizvoda izdvaja se za istraživanje i razvoj, što je više nego 1,72% iz 2015. godine. Kada je u pitanju izdvajanje po stanovniku, tu prednjači Luksemburg s čak 759 eura po stanovniku Velikog vojvodstva. Slijedi cijeli niz zapadnoeuropskih i skandinavskih zemalja s prosjekom iznad onog EU u cjelini. Danska izdvaja 587, Nizozemska 543, a Njemačka 538 eura po stanovniku. Iznad 500 eura još je Austrija.
Dakle, svjetska izdvajanja za istraživanje i razvoj rekordno su visoka i od ključnog su značaja za inovacije i konkurentnost na globalnom tržištu, ali rast tih ulaganja usporava nakon iznimno dinamičnog rasta prethodnog desetljeća. Bosna i Hercegovina ulaže značajno manje u istraživanje i razvoj u odnosu na svjetski prosjek. U 2023. godini taj je iznos bio oko 0,19% bruto domaćeg proizvoda (BDP), što znači da BiH zaostaje za globalnim prosjekom od oko 1,95% BDP-a i prosjekom Europske unije od 2,22% BDP-a. Ukupni iznos ulaganja u istraživanje i razvoj u BiH vrlo je nizak i stagnira posljednjih godina, dok su javna sredstva i privatna ulaganja ograničena. Iako strategije predviđaju povećanje ulaganja u inovacije i digitalnu transformaciju, izdvajanja su i dalje višestruko manja u odnosu na vodeće zemlje regije i EU-a. Javni sektor čini gotovo cijelo financiranje istraživanja i razvoja, pri čemu su sredstva uglavnom namijenjena osnovnim istraživanjima bez značajnog uključivanja privatnog sektora. BiH je, prema indeksima inovacija, klasificirana kao “emerging innovator” s indeksom inovacija koji je četverostruko niži od EU prosjeka. U usporedbi sa svjetskim i europskim trendovima, BiH izdvaja drastično manja sredstva za istraživanje i razvoj, što je ograničavajući čimbenik za budući tehnološki i ekonomski napredak.
U što ulaže svijet
Najveće svjetske investicije u istraživanje i razvoj usmjerene su prema tehnologiji, farmaciji, automobilizmu, energetici i sektorima vezanim uz umjetnu inteligenciju i “clean tech” rješenja. Ključne oblasti s najviše ulaganja su informacijske i komunikacijske tehnologije. Ovdje spadaju softver, računarstvo, poluvodiči i telekom. Ogromna sredstva ulažu najjače svjetske kompanije poput Googlea, Samsunga, Huaweija, Microsofta i Applea. Također, ogromna sredstva ulažu se i u farmaciju i biotehnologiju. Najveći rast ulaganja bilježe farmaceutske i biotehnološke tvrtke kao što su Roche, Johnson & Johnson, Novartis, Pfizer i AstraZeneca, posebno u razvoju novih lijekova, cjepiva i terapija. Ne treba zaboraviti ni automobilsku industriju. Proizvodni giganti kao što su Volkswagen, Toyota i Daimler ulažu milijarde u istraživanje električnih i autonomnih vozila, baterijskih tehnologija i povezanih digitalnih servisa. Energija, a posebno čista energija, baterije i obnovljivi izvori energije također su sve privlačniji za istraživanje i razvoj. Ulaganja iz godine u godinu snažno rastu zbog globalne tranzicije k održivoj energiji i klimatskim ciljevima. U posljednje vrijeme sve su vidljivija ulaganja u umjetnu inteligenciju, robotiku i naprednu automatizaciju.
Powered by WPeMatico