
Federalno ministarstvo rada i socijalne politike pokrenulo je javne konzultacije o prednacrtu Zakona o socijalnoj karti Federacije BiH, a koje će trajati do 13. prosinca. Predloženim zakonom treba se uspostaviti jedinstven sustav socijalne karte koji će objedinjavati podatke o socioekonomskom statusu građana iz različitih registara i evidencija. Cilj je, kako navode, omogućiti pravičniju, učinkovitiju raspodjelu socijalnih davanja, smanjiti mogućnost zlouporaba te olakšati planiranje socijalnih i razvojnih politika.
Podaci iz više registara
Kako je navedeno u obrazloženju prednacrta zakona, korištenjem konsolidiranih i međusobno povezanih podataka iz postojećih registara i evidencija, socijalna karta omogućava institucijama precizno identificirati ranjive i socijalno isključene skupine, mapirati prioritete u pružanju usluga i razvijaju ciljane mjere podrške usklađene s lokalnim i regionalnim specifičnostima. Do sada oblast socijalne karte, kao instrumenta objedinjavanja podataka o socijalno-ekonomskom statusu građana, nije bila regulirana ni jednim zakonom u pravnom sustavu. Nedostatak zakonskog okvira predstavlja prepreku za institucionalno, organizacijsko i funkcionalno uspostavljanje sustava socijalne karte koji bi omogućio strukturirano i zakonito prikupljanje i razmjenu podataka između relevantnih institucija.
Cilj je, kako navode, omogućiti pravičniju, učinkovitiju raspodjelu socijalnih davanja, smanjiti mogućnost zlouporaba te olakšati planiranje socijalnih i razvojnih politika
Osoba ima pravo od Ministarstva dobiti podatke koji se odnose na nju, njezino maloljetno dijete te umrlog bračnog partnera
Osobama se u socijalnoj karti dodjeljuje poseban identifikacijski broj koji služi za njihovu evidenciju i vođenje podataka
Sadržavat će demografske, obrazovne, radno-pravne, imovinske, zdravstvene te podatke o pravima iz socijalne zaštite
Donosimo neke zanimljive detalje iz prednacrta zakona. Kako se navodi u prednacrtu, osobama se u socijalnoj karti dodjeljuje poseban identifikacijski broj koji služi za njihovu evidenciju i vođenje podataka. Poseban identifikacijski broj formira se na način kojim se osigurava jedinstvenost i nepovezivost s osobnim identitetom bez dodatnih podataka. Podaci o osobama iz socijalne karte mogu se obrađivati i voditi u anonimiziranom obliku korištenjem posebnog identifikacijskog broja, u skladu s propisima o zaštiti osobnih podataka. A što će biti sadržano u socijalnoj karti svake osobe? Podaci o osobi koji se repliciraju u socijalnu kartu sastoje se od demografskih podataka, obrazovnih, radno-pravnih, imovinskih, zdravstvenih, podataka o ostvarenim pravima iz socijalne zaštite i podataka o posebnim statusima osoba.
Što će sadržavati
Demografski podaci o osobi koji se repliciraju u socijalnu kartu su: ime i prezime, JMB, spol, datum, mjesto, općina/grad rođenja, mjesto i država ako je osoba rođena u inozemstvu, podaci o prebivalištu/ boravištu (grad, općina, naseljeno mjesto, ulica, kućni broj, kat i broj stana), državljanstvo, imena i prezimena roditelja, bračni status (neoženjen/neudana, u braku/razveden-a, udovac/udovica), datum, mjesto, općina/grad zaključenja braka, ime i prezime supružnika i JMB, životni status (u životu/preminuo), datum, mjesto, općina/grad smrti. Karta će sadržavati podatke o obrazovanju – razinu i vrstu kvalifikacije te zanimanje osobe. Nadalje: radnopravni status. podatke o poslodavcu, osnovu osiguranja, podatke o prihodima na koje se plaćaju porez na dohodak i doprinosi za obvezno socijalno osiguranje i podaci o prihodima na koje se plaća porez na dohodak. podatak je li osoba zdravstveno osigurana, podatke o isplaćenim mirovinama i novčanim naknadama prema propisima o MIO, podatke o isplatama novčane naknade prema propisima o zapošljavanju te drugim naknadama za koje postoje evidencije. Imovinski podaci o osobi koji se repliciraju u socijalnu kartu su podaci o pravima na nekretninama iz zemljišne knjige i katastra nekretnina i katastra zemljišta, podaci o imatelju prava, podaci o nekretnini, podaci o posebnim dijelovima objekta (zgrade), podatak o postojanju tereta i ograničenja (ima/nema teret), podaci o vozilima, podaci o primanjima gotovinskih naknada, poticaja, subvencija, grantova i ostalih isplata na koje se ne plaćaju doprinosi; podaci o drugim vidovima davanja, poticajima, subvencijama, grantovima i ostalim davanjima fizičkim osobama neposredno ili putem pravnih osoba za fizičke osobe korisnike davanja, podaci o vrijednosnim papirima, primljenim dividendama, premijama osiguranja te drugim prihodima o kojima postoje registri i evidencije, podaci o rashodima koje osobe dostavljaju izjavama i dokazuju odgovarajućim dokazima.
Od zdravstvenih podataka sadržavat će podatke o malignim neoplazmama, o šećernim bolestima, o kongenitalnoj malformaciji, o kroničnim psihozama, o ovisnosti o psihoaktivnim supstancijama te o rijetkim bolestima. Sadržavat će i podatke o ostvarenim pravima iz socijalne zaštite, o ostvarenim pravima iz braniteljsko-invalidske zaštite, pravima po osnovi statusa invalida, radnog invaliditeta, profesionalne bolesti i civilnih žrtava rata, o isplatama, o pravima, subvencijama i drugim oblicima materijalne podrške koji se financiraju iz proračuna. Sadržavat će i podatke o skrbništvu, udomiteljstvu, statusu samohranih roditelja te podatak je li osoba smještena u instituciju (na izdržavanju kazne ili mjere, domove za starije i nemoćne osobe, studentske ili učeničke domove, sklonište ili druge institucije za smještaj osoba). Pristup socijalnoj karti mogu imati ovlašteni službenici Ministarstva i nadležnih tijela koji vode izvore podataka koji se unose u socijalnu kartu.
Fizička osoba nositelj podataka ima pravo od Ministarstva dobiti podatke koji se odnose na njega, njegovo maloljetno dijete, osobe pod njegovim skrbništvom i umrlog bračnog partnera koji su dostupni u socijalnoj karti, kao i informaciju o nedostatku tih podataka.
Objava U socijalnoj karti bit će više podataka o vama nego što ih sami znate pojavila se prvi puta na Ljubuški na dlanu.