Nakon što je poskupljenje električne energije već načelo kućne proračune, građane Bosne i Hercegovine pogađa novi udar – cijene ogrjeva, uključujući drva, ugljen i pelet, rastu brže nego što se predviđalo, piše Večernji list BiH. Iako su proizvođači ranije uvjeravali da značajnijih oscilacija u cijenama neće biti, tržište početkom jeseni pokazuje suprotan trend. Potražnja premašuje ponudu, a s takvom situacijom mijenjaju se i cijene. Rujan je bio posljednja šansa za jeftin ogrjev, tko nije kupio pelet, plaća više.
Povećana potražnja
Cijena ovog energenta naglo je porasla, a potražnja premašuje ponudu. Cijena za jednu tonu peleta veća je od 500 maraka. Zima još nije počela, ali je zato borba za pelet u punom jeku. U domaćim tvornicama potvrđuju da su sve zalihe prodali. Proizvođači kažu da je sezona grijanja ove godine počela ranije, što je jedan od razloga za povećanu potražnju.
– Slobodno mogu reći da je cijena peleta u odnosu na prije dva mjeseca viša za 100 maraka po toni. Za očekivati je da će do kraja razdoblja pribavljanja ogrjeva cijena rasti do maksimalno dopuštene. Imam povratnu informaciju da su zalihe svedene na nulu i da su liste čekanja do mjesec dana – naveo je za RTRS Đorđe Ivanović, rukovoditelj proizvodnje u jednoj tvrtki.
– Uslijed nagle potražnje, naravno da ne mogu zadovoljiti sve potrebe domaćeg stanovništva. Doslovno, dnevne proizvodnje mogu se odmah plasirati, duge su liste čekanja za isporuku – dodao je Igor Andrić, tajnik Udruge šumarstva i prerade drva pri Gospodarskoj komori Republike Srpske. Stručnjaci i proizvođači apeliraju na građane da pelet kupuju nekoliko mjeseci pred sezonu grijanja kako bi izbjegli nestašicu, duge liste čekanja i kako se ovakav scenarij ne bi ponovio.
– Razdoblje od proljeća do ljeta, ja sam i apelirao na stanovništvo da se opskrbljuje navrijeme, do ljeta, dok je cijena bila povoljnija, a ponuda bila bolja i veća – istaknuo je Zoran Đurašinović, predsjednik Udruge drvoprerađivača, izvođača radova u šumarstvima, prijevozničkih poduzeća šumskih sortimenata Republike Srpske.
Skuplje 10 – 25 posto
Proizvođači su upozoravali da su cijene trebale ostati stabilne do kraja rujna, ali da se već početkom listopada očekivao mogući novi rast. Građani koji ogrjev osiguraju na vrijeme – još tijekom proljeća, u velikoj su prednosti jer u tom razdoblju cijene nisu samo povoljnije već je i kvaliteta proizvoda bolja. Nasuprot tome, oni koji kupuju ogrjev u rujnu ili listopadu, najčešće plaćaju više i dulje čekaju na isporuku.
Podsjetimo, u lipnju je pelet bio na akciji, a cijena je, ovisno o klasi, bila za A2 389 maraka, dok se klasa A1 prodavala po cijeni do 424 marke po toni. Drvni energenti skuplji su u odnosu na prošlu godinu od 10 do 25 posto, u ovisnosti o vrsti ogrjeva. Kubni metar ogrjevnog iscijepanoga drva, tradicionalno najtraženijeg energenta na domaćem tržištu, dosegnuo je 165 maraka. Tona bukovih briketa je 351 marku. Zbog sve manje potražnje jedino je cijena ugljena ostala nepromijenjena. Tona kamenog ugljena je 285, a lignita 235 maraka. Kako sada stvari stoje, Bosna i Hercegovina bi mogla ući u još jednu zimu u kojoj će grijanje postati privilegij, a ne osnovna potreba. Rastuće cijene ogrjeva nisu samo privremeni problem, one upućuju na sustavnu krizu u energetskom sektoru i u lancima opskrbe BiH. Ako se ne poduzmu hitne mjere – subvencije, regulacija cijena, olakšice za najugroženije, mnoge obitelji neće moći zimi osigurati minimalne uvjete za grijanje. Kućanstva s ograničenim proračunom moraju smanjivati druge troškove – hranu, lijekove, obrazovanje – da bi osigurala grijanje. Građani upozoravaju da će i grijanje postati luksuz. Ekonomisti upozoravaju da bi rast cijena ogrjeva mogao izazvati domino-efekt i dodatno povećati siromaštvo u zemlji. – Ako se hitno ne uvedu subvencije za najugroženije, tisuće kućanstava neće moći priuštiti osnovne uvjete grijanja – poručuju. Raste međuodnos energetske nejednakosti: dok oni koji imaju šume ili bolje prihode, lakše preživljavaju, ranjive kategorije postaju sve više izložene. Povećane cijene ogrjeva potiču prelazak na alternativne izvore grijanja – električno, plinsko (gdje je dostupno), toplinske pumpe, ali mnogima je to nedostižno zbog investicijskih troškova.
Powered by WPeMatico