Iako je fokus javnosti ovih dana usmjeren prema usvajanju Reformske agende, dokumenta koji treba otključati pristup Bosne i Hercegovine financijskom fondu u okviru Plana rasta Europske unije, na političkom planu i dalje je neizvjesno pitanje usvajanja triju europskih zakonskih rješenja – onih o Sudu, VSTV-u, kao i Izbornog zakona, a koji trebaju dovesti zemlju u predvorje Europske unije, ali s druge strane relaksirati političke odnose.
Politička kriza
Iako je prošlo nešto više od godinu i pol dana od kada je Europsko vijeće donijelo odluku o otvaranju pristupnih pregovora s Bosnom i Hercegovinom, ključni iskorak još uvijek nije napravljen, a vrijeme neumoljivo curi, pri čemu postoji realna “opasnost” da ovu godinu završimo bez sazivanja prve međuvladine konferencije. To u praksi znači da ulazimo u izbornu, 2026. godinu bez toliko potrebne pozitivne energije koju bi početak pregovora donio, a ako se tomu doda i konstantno zaoštravanje političke situacije, a osobito nakon pravomoćnosti presude Miloradu Dodiku, dolazimo do zaključka kako je potrebno mnogo više od načelne dobre volje za pokrenuti proces s mrtve točke. Posebno je zabrinjavajuća situacija u kojoj postoji očiti izostanak koordinacije i sinergijskog odnosa na relaciji izvršna – zakonodavna vlast, dok se u Parlamentu BiH i dalje pokušava s inicijativama koje ne vode raspletu. Uostalom, dovoljno je pogledati najave nekih bošnjačkih političkih opcija prema kojima će nastaviti inzistirati na smjeni SNSD-ovih kadrova iz izvršne i zakonodavne vlasti, iako SNSD drži kontrolni paket u državnom Domu naroda te može na svakoj sjednici “rušiti” kvorum. Također, u kontekstu bošnjačkih partnera izostaje svijest o potrebi donošenja izmjena izbornog zakonodavstva koje bi provele odluku Ustavnog suda BiH u smislu omogućavanja legitimnog političkog predstavljanja u Predsjedništvu i domovima naroda. Iako pojedini pokušavaju skrenuti pozornost s Izbornog zakona, tvrdeći kako nije preduvjet europskog puta, dovoljno je podsjetiti na činjenicu kako je poštivanje presuda Ustavnog suda jedan od temeljnih zahtjeva koje je Europa postavila pred nas, a i sama Unija je u svoj Strateški kompas uvrstila odrednicu o konstitutivnim narodima. S druge strane, europski put zemlje opterećuje i ponašanje srpske strane, sklone slanju zapaljivih poruka i poteza koji ne vode stabilizaciji, dok stalno koketiranje s Moskvom dodatno dolijeva ulje na vatru.
A pitanje otvaranja pregovora s Europskom unijom svakako valja vezati i uz zaokruživanje integracijskog procesa na jugoistoku Europe – cilja oko kojega u Bruxellesu i dalje ne postoji jedinstveno stajalište u smislu uvjeta, ali za koji, iz godine u godinu, ipak raste podrška. Svjesni su Europljani da u svjetlu iznimno napetih geopolitičkih zbivanja ovaj dio Starog kontinenta mora postati dio političke, ali i sigurnosne arhitekture Europske unije. Iako nametanja izvana nikada ne vode dugoročno održivim rješenjima, jasno je kako se Europa mora postaviti kao aktivniji igrač te, ako ništa, osnažiti svoju ulogu medijatora.
Podrška
Na tom putu imaju i sugovornike unutar BiH, a osobito predstavnike hrvatske političke scene koji jasno artikuliraju proeuropske ambicije te pozivaju na dijalog i kompromis oko najvažnijih tema koje se tiču svih žitelja Bosne i Hercegovine.
Predsjedateljica Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto i povjerenica za proširenje EU-s Marta Kos ovoga su tjedna razgovarale o aktivnosti koje se očekuje do kraja godine, pri čemu je Krišto uputila na aktualne teme koje su u okviru Vijeća ministara. Fokus je upravo bio na ispunjavanju preostalih uvjeta na europskom putu kako bi Bosna i Hercegovina održala međuvladinu konferenciju, čime bi pregovarački proces službeno počeo. Taj trenutak otvorio bi novu dimenziju naših odnosa s institucijama EU i produbio suradnju koja bi kroz integraciju naše zemlje postupno uvodila europske standarde koji bi ojačali stabilnost i omogućili funkcionalnost. Iako političko okružje ne ide na ruku proeuropskim snagama u zemlji, jasno je kako alternativa ne postoji, odnosno ona bi značila daljnje zaostajanje Bosne i Hercegovine, produbljivanje krize te odmak od reformskih poteza, što u prijevodu znači i propuštene prilike za osnaživanje životnog standarda, nastavak iseljavanja, nove izazove na tržištu rada…
Powered by WPeMatico