Reljić naglašava da se sve veća količina osobnih podataka nalazi u digitalnom prostoru, zbog čega oni postaju laka meta hakerskih napada iz različitih dijelova svijeta. „Zato je nužno da zakon jasno definira obvezu zaštite podataka i mehanizme zaštite građana od eventualnih napada“ – ističe Reljić. Novi Zakon o zaštiti osobnih podataka u BiH stupit će na snagu za desetak dana, no brojni subjekti – od institucija i kompanija do samih građana – još uvijek nisu dovoljno upoznati s njegovim odredbama. Upravo to moglo bi stvoriti ozbiljne poteškoće, jer se zakonom propisuju kazne i do 40 milijuna KM. Direktor Agencije za zaštitu osobnih podataka BiH, Dragoljub Reljić, pojašnjava kako zakon donosi višu razinu zaštite osobnih podataka za sve građane, a u potpunosti je usklađen s europskim standardima.
„Usklađen je s GDPR-om i Konvencijom 108+, a uvodi i nova prava, poput prava na brisanje podataka i prava na pristup vlastitim podacima. Nadalje, propisuje se obveza imenovanja službenika za zaštitu osobnih podataka, donošenje politika privatnosti i politika kolačića, te viša razina tehničkih i organizacijskih mjera zaštite. Posebno je važno to što zakon uvodi i stroži sustav kazni“ – naglasio je Reljić.
Kazne i do 40 milijuna KM
Prema novom zakonu, kazne se kreću od 10.000 do 20 milijuna KM, dok u težim slučajevima mogu dosegnuti čak 40 milijuna KM. „Visoke kazne izriču se za nepoštovanje zakonskih odredbi, posebno kada subjekti ne primjenjuju propisane mjere zaštite ili postupaju suprotno jasno utvrđenim pravilima. Primjerice, ako se građanima uskrate njihova prava ili se ne provedu adekvatne mjere zaštite, slijede sankcije u navedenim iznosima“ – pojasnio je Reljić.
Uz novčane kazne, zakon predviđa i druge vrste sankcija, poput brisanja iz određenih evidencija, što Reljić ocjenjuje jednako ozbiljnim i strogim mjerama. Dodaje i da kazne u Europskoj uniji znaju biti još veće. „Primjer je Irska, gdje su kazne u ovoj oblasti u jednoj godini iznosile oko dvije milijarde eura. To jasno pokazuje koliko je važna prilagodba digitalnom dobu i pravilna zaštita osobnih podataka“ – naglašava Reljić.
„Sve veća količina osobnih podataka nalazi se u digitalnom svijetu i zbog toga su stalna meta hakerskih napada iz raznih dijelova svijeta. Zato je nužno da zakon jasno definira obvezu zaštite podataka i mehanizme zaštite građana od eventualnih napada“ – dodaje Reljić za Biznisinfo.
Postupak protiv kompanije Meta
Među aktualnim primjerima u praksi ističe se postupak koji zajednički vode institucije iz BiH, Srbije, Crne Gore i Sjeverne Makedonije protiv kompanije Meta, vlasnika Facebooka i Instagrama. „Ne možemo reći da se radi o klasičnom sporu, nego o procesu nadzora. Naši organi su primijetili da je Meta promijenila politiku privatnosti bez prethodnog informiranja korisnika u našoj zemlji. Zbog toga smo pokrenuli postupak i, zajedno s kolegama iz regije, stupili u komunikaciju s Metom kako bismo zaštitili interese građana“ – naveo je Reljić.
Kako dodaje, proces je bio zahtjevan, ali su ostvareni određeni pomaci. „Dobivene su povratne informacije od Data Protection Officera iz Mete, koji je nadležan za našu regiju. Situacija je sada jasnija nego na početku, a mi nastavljamo pratiti tijek procesa i redovito komunicirati. Naš cilj je da građani dobiju točne i transparentne informacije o načinu korištenja umjetne inteligencije koju Meta primjenjuje u svojim aplikacijama“ – zaključio je direktor Agencije.
Powered by WPeMatico