Za desetak dana na snagu stupa novi Zakon o zaštiti osobnih podataka u BiH, ali mnoge institucije, kompanije, pa čak i građani, još uvijek nisu dovoljno upoznati s njegovim odredbama. To bi moglo predstavljati ozbiljan problem, s obzirom na to da zakon predviđa kazne i do 40 milijuna KM.
Direktoro Agencije za zaštitu osobnih podataka BiH Dragoljub Reljić za Biznisinfo je pojasnio kako zakon donosi značajno višu razinu zaštite osobnih podataka za sve građane BiH te da je usklađen s najvišim europskim standardima.
– Usklađen je sa GDPR-om i Konvencijom 108+, a uvodi nova prava, poput prava na brisanje podataka i prava na pristup podacima. Također se uvodi obveza imenovanja službenika za zaštitu osobnih podataka, propisuje se viša razina tehničkih i organizacijskih mjera zaštite, te donošenje politika privatnosti i politika kolačića. Posebno značajno je što zakon uvodi i strožiji sustav kazni – kazao je Reljić.
Kazne i do 40 milijuna KM
Kazne predviđene novim zakonom kreću se od 10.000 do 20 milijuna KM, a u težim, kvalificiranim slučajevima mogu dostići i 40 milijuna KM.
– Visoke kazne izriču se za nepoštovanje odredbi zakona, posebno kada subjekti ne poduzimaju propisane mjere zaštite ili ne postupaju onako kako je zakon jasno propisao. Primjerice, ako se ne poštuju prava građana ili se ne uspostave adekvatne mjere zaštite, mogu se izreći kazne u spomenutim rasponima – pojasnio je Reljić.
Pored novčanih kazni, zakon predviđa i druge sankcije, poput brisanja iz određenih evidencija, što, prema Reljiću, može biti jednako ozbiljna i stroga mjera. Reljić podsjeća da su kazne u zemljama Europske unije još veće.
– Imamo primjer Irske, gdje su kazne u ovoj oblasti iznosile oko dvije milijarde eura u jednoj godini. To pokazuje koliko je važna prilagodba digitalnom dobu i odgovarajuća zaštita podataka – naglašava. Kako dodaje, sve veća količina osobnih podataka nalazi se u digitalnom svijetu, što ih čini metom hakerskih napada iz različitih dijelova svijeta.
– Zato je nužno da zakon jasno definira obavezu zaštite podataka i mehanizme zaštite građana od eventualnih napada – ističe Reljić za Biznisinfo.
Postupak protiv kompanije Meta
Jedan od zanimljivijih primjera u praksi je i zajednički postupak koji vode institucije iz BiH, Srbije, Crne Gore i Sjeverne Makedonije protiv kompanije Meta, vlasnika Facebooka i Instagrama.
– Ne možemo reći da se radi o klasičnom sporu, već o procesu nadzora. Naši organi su primijetili da je Meta promijenila politiku privatnosti bez prethodnog informiranja korisnika u našoj zemlji. Zbog toga smo pokrenuli postupak i, zajedno s kolegama iz regije, ušli u komunikaciju s Metom kako bismo zaštitili interese građana – rekao je Reljić.
On navodi da je proces bio zahtjevan, ali da je na kraju ostvaren napredak.
– Dobivene su povratne informacije od Data Protection Officera iz Mete koji je zadužen za našu regiju. Situacija je sada jasnija nego na početku, a mi i dalje pratimo proces i redovito komuniciramo. Naš cilj je da građani imaju točne i transparentne informacije o upotrebi umjetne inteligencije koju Meta primjenjuje u svojim aplikacijama – zaključio je direktor Agencije.
Powered by WPeMatico