Ured hrvatske predstavnice pred Europskim sudom za ljudska prava (ESLJP) očitovat će se do sredine siječnja iduće godine o postupku koji su pred sudom u Strasbourgu protiv Hrvatske pokrenuli bivši hrvatski premijer Ivo Sanader i šef MOL-a Zsolt Hernadi pravomoćno osuđeni za korupciju.
Predstavnica Republike Hrvatske pred ESLJP-om Štefica Stažnik Hini je potvrdila da će se u tom slučaju očitovati do roka koji je odredio sud, odnosno do sredine siječnja 2026.
Nakon toga sud u Strasbourgu treba odlučiti je li došlo do povreda zajamčenih ljudskih prava i sloboda tijekom suđenja zbog optužbi da je Sanader od Hernadija primio mito za ugovore zaključene 2009. između Vlade RH i MOL-a kojima je mađarska tvrtka stekla kontrolu nad hrvatskom naftnom kompanijom INA.
U slučaju poznatom kao INA-MOL Vrhovni sud je krajem listopada 2021. potvrdio prvostupanjsku presudu kojom je Sanader zbog primanja mita od Hernadija osuđen na šest godina, dok je nedostupni Hernadi kažnjen s dvije godine zatvora.
Sanader je isprva bio sam osuđen presudom koja je postala pravomoćna 2014. godine, ali je u srpnju 2015. Ustavni sud tu presudu ukinuo.
Ključno svjedočenje Roberta Ježića
U prosincu 2015. suđenje protiv Sanadera spojeno je sa suđenjem Hernadiju, a u prosinca 2019. obojica su osuđeni za mito nakon što je sud utvrdio da je Sanader 2008. pristao primiti 10 milijuna eura od Hernadija za pogodovanje u sklapanju ugovora kojim MOL stječe kontrolu nad INA-om, a gubitaško plinsko poslovanje se prenosi na državu.
Ključni dokaz bio je iskaz poduzetnika Roberta Ježića koji je prvotno bio osumnjičen u zasebnoj istrazi, ali je nakon puštanja iz pritvora kontaktirao tužiteljstvo tvrdeći da ga je Sanader angažirao za preuzimanje mita preko njegove švicarske tvrtke.
Polovinu dogovorenog Hernadijevog mita Ježićeva je tvrtka, prema presudi, primila u lipnju 2009. s Cipra, ali do isplate Sanaderu nije došlo. Sporni iznos od pet milijuna eura proglašen je protupravnom imovinskom koristi, ali novac nije vraćen u državni proračun, navodi se u dokumentaciji ESLJP-a.
Nakon što je Vrhovni sud 7. srpnja 2021. potvrdio osuđujuću presudu iz prosinca 2019. Ustavni sud je 12. srpnja 2022. odbio Sanaderovu, a 18. travnja 2023. i Hernadijevu ustavnu tužbu.
Ovaj je slučaj bio i predmet više međunarodnih arbitražnih postupaka, od kojih je Hrvatska dva izgubila, a dva koja je MOL pokrenuo 2022. i 2024. godine su još u tijeku.
Argumenti Sanadera i Hernadija pred sudom u Strasbourgu
Pred ESLJP-om obojica navode da su osuđeni proizvoljno, da im je povrijeđeno pravo na pravično suđenje i jednakost oružja, da nisu mogli iznijeti obranu te da je sud bez dovoljno razloga odbijao predlagane dokaze, posebno što se tiče vjerodostojnosti krunskog svjedoka Ježića.
Sanader je isticao i da su mu ljudska prava povrijeđena jer se jedan od zahtjeva hrvatske vlade za arbitražom temeljio na prvostupanjskoj presudi, a pozivao se i na sporne objave na vladinim stranicama kojom se prejudicira ishod, kao i niz izjava ministara i saborskih zastupnika koji su javno komentirali aferu INA-MOL.
Upravo zbog izjava političara u kojima su osumnjičenike prozivali prije presude, odnosno kršenja presumpcije nevinosti, Hrvatska je izgubila u Strasburgu kada je tužbu protiv države podnio jedan od bivših potpredsjednika Hrvatskog fonda za privatizaciju Robert Peša, u konačnici pravomoćno oslobođen optužbu za korupciju u tzv. aferi Maestro.
Hernadi se, pak, pred ESLJP-om pozivao i na zastaru, navodeći da je nezakonito osuđen kad je kazneno djelo koje mu se stavljalo na teret prema hrvatskom pravu već bilo zastarjelo.
Zbog niza korupcijskih presuda Sanader je u konačnici osuđen na jedinstvenu kaznu od 18 godina zatvora, a ljetos je pušten na uvjetnu slobodu nakon odslužene dvije trećine kazne, prenosi Hina.
Objava Hrvatska će se do siječnja 2026. očitovati o postupku Sanadera i Hernadija pred ESLJP pojavila se prvi puta na Pogled.ba.