Panel diskusija pod nazivom “Izazovi u hraniteljstvu”, na kojoj se govorilo o stvarnim iskustvima, potrebama i izazovima u sustavu hraniteljstva/udomiteljstva u Hercegovačko-neretvanskoj županiji (HNŽ), održana je u srijedu u Mostaru.
Panel je okupio stručnjake iz oblasti socijalne zaštite, psihologe, predstavnike institucija, hraniteljske i udomiteljske obitelji i osobe zainteresirane za ovaj oblik brige, s ciljem predstavljanja mjera za razvoj instituta hraniteljstva i udomiteljstva uz stručnu podršku koja treba omogućiti siguran dom i obitelj za svako dijete.
Ovom prilikom menadžerica Odjela za zagovaranje i institucionalnu suradnju SOS Dječjih sela u BiH Melika Šahinović izjavila je kako se obitelji koje otvore vrata svog doma djetetu suočavaju s realnim izazovima, od administrativnih procedura do emocionalnih i psiholoških zahtjeva.
Upravo zato u okviru kampanje širimo mrežu centara za podršku hraniteljskim i udomiteljskim obiteljima širom BiH kako bi one obitelji koje jesu ili žele postati hranitelji i udomitelji imale siguran oslonac. Ova panel diskusija pokazala nam je da samo otvorenim razgovorom i zajedničkim djelovanjem možemo graditi jači i humaniji sistem brige o djeci i zato danas ponavljamo našu poruku: možda ste baš vi dom koji neko dijete čeka – kazala je Šahinović.
Istaknula je kako u HNŽ-u trenutno postoji samo oko 20 hraniteljskih obitelji.
To je premalo jer je znatno veći broj djece bez roditeljske skrbi što nam ponovno govori da djeca nisu smještena u obiteljski oblik brige, nego u druge oblike brige kao što su ustanove ili drugi pružatelji usluga smještaja za djecu bez roditeljske skrbi – kazala je Šahinović.
Jedan od razloga nedostatka dovoljnog broja udomiteljskih obitelji je neadekvatna informiranost.
Mi imamo velik broj potencijalnih hraniteljskih obitelji, ali nedostaje nam adekvatna sustavna informiranost o sustavu hraniteljstva u BiH. Nedostaje nam stručna podrška hraniteljskim obiteljima koja treba biti kontinuirana. SOS Dječja sela BiH rade na ovome, širimo mrežu SOS centara za podršku ovim obiteljima, dva centra već rade, dva dodatna uskoro otvaramo, a cilj je isti takav centar otvoriti i u HNŽ-u gdje ćemo zapravo biti spona između hranitelja, centara za socijalni rad i podrška cijelom sustavu – kazala je Šahinović.
Tajnica Ministarstva zdravstva, rada i socijalne zaštite HNŽ-a Adna Hanić-Zalihić kazala je kako udomiteljstvo nije samo human čin, nego vrijednost koja traži naše zajedničko razumijevanje i kontinuiranu podršku.
Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne skrbi HNŽ-a prepoznaje važnost širenja mreže podrške obiteljima koje pružaju skrb djeci bez roditeljskog staranja ili onima koje žele postati udomitelji, jer samo tako možemo graditi jači, održiviji i kvalitetniji sustav skrbi o djeci – kazala je Hanić Zalihić.
Također, dodala je kako su u HNŽ-u značajno povišeni iznosi naknada za osobe koje pružaju uslugu hraniteljstva, ali i iznose naknada za hranjenike, odnosno djecu koja su smještena u hraniteljske obitelji.
Naknada za hranitelje ranije je iznosila 189 maraka po jednom hranjeniku, dok je sada taj iznos povećan na 343 marke. Slično i za smještenu djecu, naknada je ranije iznosila 378, a sada 543 marke, što je značajno povećanje i zbog čega možemo reći da smo među najboljima, ako ne i najbolji po visinama naknada u Federaciji BiH – kazala je Hanić Zalihić.
Posvojiteljica i udomiteljica Adriana Markotić ima udomljenu po jednu curicu i dječaka i ističe kako je to divno iskustvo.
To je roditeljstvo, pažnja, empatija. Ljubav koju dobivate od te djece je neizmjerna i toplo bih preporučila svakome da krene bar u udomiteljstvo ako ne želi posvojenje, jer jako puno djece je po našim domovima i koji samo čekaju topli zagrljaj i dom u kojem će živjeti duže vrijeme – kazala je Markotić.
U okviru kampanje, širi se mreža centara za podršku hraniteljskim i udomiteljskim obiteljima na području BiH i nakon Sarajeva i Tuzle, a ovi centri će obiteljima koje već jesu ili žele postati hranitelji/udomitelji pružati kontinuiranu stručnu, emocionalnu i logističku podršku, uključujući savjetovanje, edukacije, psihološku pomoć, intervencije u kriznim situacijama kao i materijalnu podršku u slučaju potrebe.
Cilj je osigurati da ni jedno dijete ne raste bez osjećaja pripadnosti, sigurnosti i ljubavi, a poruka s panela bila je da hraniteljstvo i udomiteljstvo nisu samo čin dobrote, već sustavno važan oblik brige o djeci.
Objava Hraniteljstvo nije samo čin dobrote, već sustavna vrijednost pojavila se prvi puta na Pogled.ba.