Od 180.000 do 330.000 eura. Toliko će ga koštati stan u Zagrebu veličine između 60 i 70 četvornih metara poželi li čovjek svoju buduću nekretninu pronaći na Njuškalu. Zarađuje li prosječnu plaću, koja je 1633 eura u Zagrebu, cijelu bi “na stranu” morao ostavljati od devet do 17 godina da bi si stan iz naše prve rečenice mogao priuštiti. Naravno da je opcija koju smo dali potpuno suluda jer, em je prosječna plaća uglavnom samo to – prosjek, em se od nje moraju “pokriti” i životni troškovi. Stambeni kredit zato je ono za čim poseže većina (ili smo barem tako mislili), a budući da su se od srpnja uvjeti za njegovo dobivanje promijenili, provjerili smo kako je to utjecalo na tržište nekretnina. U ožujku je HNB donio odluku prema kojoj omjer mjesečne otplate ukupnog duga i dohotka ne smije biti veći od 45% za stambene kredite odnosno 40% za nestambene, dok omjer iznosa kredita i vrijednosti nekretnine u zalogu ne smije premašiti 90%. Osim toga, ročnost kredita za potrošače koji su osigurani nekretninom ograničena je na 30 godina. Dakle, stambeni kredit može se dobiti u 90% iznosu cijene nekretnine i maksimalno na 30 godina. U HNB-u su rekli i kako smatraju da nova pravila neće znatnije utjecati na stambeno kreditiranje, a je li tako, pitali smo Boru Vujovića, stručnjaka za nekretnine i vlasnika agencije Opereta. Je li promijenjeni način kreditiranja usporio rast tržišta nekretnina
– Ne baš. Uvijek postoji dio klijenata kojima je kreditna sposobnost upitna, ali je potražnja za nekretninama i dalje veća od ponude. Nova pravila banaka imaju utjecaja na kupnju, ali nije još uzelo toliko maha – kaže Vujović.
Dodaje da je ipak bilo slučajeva da su klijenti morali odustati od stana ili kuće jer nisu mogli dobiti stambeni kredit.
– Imali smo klijente koji su bili kreditno sposobni i sve je bilo u redu, ali je s LTV-om najveći problem. Kad se odradi procjena nekretnine, stambeni kredit “pokrije” 90 posto tržišne cijene nekretnine, kupci nemaju za udio i to je najveći problem – kaže naš sugovornik. Na primjeru našeg stana s početka teksta, to izgleda tako da na njegovu cijenu od 330.000 eura banka odobri 90% u obliku kredita, odnosno 297.000 eura. Razliku od 33.000 eura kupac bi trebao dati iz svog džepa, a nisu baš česte situacije da taj novac netko ima u čarapi. Oni koji na desetke tisuća eura imaju u svojoj štednji češće stan kupuju gotovinom.
– Kad pričamo o korištenim stanovima u Zagrebu, oko 55 posto ljudi kupuje kreditom – otkriva naš sugovornik. Na naše pitanje hoće li se nešto promijeniti s cijenama nekretnina, Vujović kaže kako ne očekuje znatnije promjene. Prosječna cijena stana u FBiH u prvoj polovini ove godine porasla je za 7%, dok je prosječna cijena kuće viša za 11% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Prosječna cijena građevinskog zemljišta bilježi pad od 6%. Najviše pojedinačne cijene nekretnina zabilježene su u Sarajevu, Zenici, Tuzli, N. Travniku i D. Vakufu. Stan s najvišom cijenom nalazi se u općini Stari Grad Sarajevo, prodan za 1,315.000 KM, površine 165 m2, u zgradi izgrađenoj 1900. Poslovni prostor u Zenici dosegnuo je cijenu od 420.000 KM, s površinom od 120 m2, u objektu iz 2010. Poslovni objekt u N. Travniku prodan je za 592.000 KM, s korisnom površinom od 1632 m2, a izgrađen je 1960. Garaža u Tuzli dosegnula je cijenu od 54.000 KM, s površinom od 16 m2, u zgradi iz 2014. Građevinsko zemljište na području općine Novi Grad Sarajevo prodano je za 18 milijuna KM, površine 32.500 m2. Poljoprivredno zemljište u Donjem Vakufu za 50.000 KM, površine 12.650 m2…
Powered by WPeMatico