“Vrijeme briše ljude i imena, ali ovakvi tragovi ostaju. Oni nas podsjećaju tko smo i što smo naslijedili”
Iliri, prastanovnici istočne obale Jadrana, ostavili su duboke tragove u kulturnom i povijesnom krajoliku Dalmacije. Njihova naselja, gradine i grobni humci – gomile – i danas svjedoče o životu, vjerovanjima i društvenom uređenju tih ratobornih i ponosnih naroda.
Iliri, prastanovnici istočne obale Jadrana, ostavili su duboke tragove u kulturnom i povijesnom krajoliku Dalmacije. Njihova naselja, gradine i grobni humci – gomile – i danas svjedoče o životu, vjerovanjima i društvenom uređenju tih ratobornih i ponosnih naroda.
Najprepoznatljiviji ostaci ilirske graditeljske baštine jesu gradine – utvrđena naselja ili obrambeni sustavi podizani na brdskim uzvisinama. Smještene na strateški važnim točkama, dominirale su krajolikom i pružale izvrsnu preglednost. Gradine su bile okružene kamenim bedemima, a unutar njih nalazile su se kuće od suhozida i kolibe od drva i gline.
Arheološka istraživanja pokazala su da gradine nisu imale isključivo obrambenu funkciju. Osim što su štitile stanovništvo u ratnim vremenima, bile su i središta zajednica, mjesta trgovine, okupljanja i vjerskih obreda. Monumentalnost nekih gradina sugerira i dublje, kultne svrhe, a ne samo praktične.
Gomile – kameni grobovi Ilira
Uz gradine, drugi upečatljiv trag ilirske prisutnosti ostale su gomile – veliki grobni humci građeni od kamenja. Gomile su služile kao grobovi plemstva i ratnika, a njihova monumentalnost svjedoči o društvenom značaju pokojnika.
Nerijetko su visoke nekoliko metara i široke desetke metara, a gradile su se tako da se tijelo polagalo u kamenu konstrukciju, koju su Iliri zatim prekrivali naslaganim kamenjem.
Objava Sve u Dalmaciji i Hercegovini odiše slavnom prošlošću Ilira, no mnogi ne znaju za spektakularnu gradinu Mitruša na Jasenici iznad Vida pojavila se prvi puta na Ljubuški na dlanu.