Davno, gotovo pola stoljeća prije Krista, u vrijeme starog Rima, plebejci su se 451.-450. pr. Kr. borili protiv patricija. Borili su se za to da stvaranje i primjena prava ne može biti privatna stvar bogatih i moćnih pojedinaca i klasa, kakvi su patriciji bili u to vrijeme, već stvaranje i primjena prava mora biti javno, kako bi sva javnost imala saznanja o tome, posebno kada je riječ o donošenju pravnih propisa.
To je rekao profesor ustavnog prava Milan Blagojević u autorskom tekstu za BN portal, komentirajući činjenicu da je Milorad Dodik ovlastio potpredsjednika Republike Srpske Davora Pranjića da potpisuje uredbe o proglašenju zakona.
Iz te plebejske borbe, nastavlja Blagojević, proizašlo je ono što je ne samo u rimskom pravu, već i u pravnoj civilizaciji i znanosti općenito poznato kao Zakon dvanaest ploča (Lex duodecim tabularum), kojim je čak i u tim dalekim 451.-450. godinama pr. Kr. došlo je do objavljivanja (na brončanim pločama) pravnih propisa o važnim društvenim odnosima tog doba.
-Nažalost, čak i nakon toliko vremena, mi u Republici Srpskoj imamo ponavljanje povijesti, jer se današnji plebejci ovdje moraju ponovno boriti, ako žele znati što rade sadašnji vladari i kakve propise donose. Bez te plebejske borbe, činjenica da Ustav Republike Srpske propisuje da svi opći akti državnih tijela moraju biti objavljeni u Službenom glasniku Republike Srpske prije nego što stupe na snagu, ne vrijedi ništa. To je jednostavno mrtvo slovo na ustavnom papiru, papir bez ikakvog značaja za lokalnu silnikku, kompradorski i klijentelistički režim, koji danas vlada Republikom Srpskom, što dokazuje i najnoviji primjer – rekao je Blagojević.
Naime, uredba koja je jučer (19. rujna 2025.) objavljena u lokalnim medijima, kojom je Davor Pranjić, kao potpredsjednik Republike, proglasio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o policiji i unutarnjim poslovima Republike Srpske, prema Blagojeviću je neustavna, “jer je suprotna Ustavu BiH i Ustavu Republike Srpske, što sam zakon čini neustavnim, koji ne može biti pravno valjan ako uredba o njegovom proglašenju nije pravno valjana”.
-Naime, iz te uredbe je vidljivo da ju je Pranjić izdao pozivajući se na navodno ovlaštenje iz nekakve Odluke broj 01-010-2441/25, ali se ne zna, jer toga u uredbi nema, niti tko je donio tu Odluku, kojeg datuma je donesena, niti koja su mu navodna ovlaštenja njome dana – tj. je li riječ samo o navodnom ovlaštenju za potpisivanje uredbe o proglašenju zakona koje je donijela Narodna skupština ili o nekim drugim (i nekim drugim) ovlaštenjima. Osim toga, nigdje u toj Pranjićevoj uredbi ne piše u kojem je broju Službenog glasnika Republike Srpske objavljena ta Odluka o ovlaštenju (a poznato je da nije objavljena), što je također čini neustavnom, jer se radi o općem pravnom aktu, a takvi akti, da bi stupili na pravnu snagu, prvo moraju biti objavljeni u Službenom glasniku Republike Srpske, kako je propisano člankom 109. Ustava Republike Srpske. To je zato što takva odluka ima svojstvo općenitosti, što znači da je upućena raznim adresatima s kojima bi Pranjić stupio u pravne odnose na temelju te Odluke, da je ona ustavno valjana, a zbog toga takva Odluka ima i svojstvo apstraktnosti, što znači da sadrži normu koja se ne iscrpljuje u samo jednoj primjeni. Stoga Odluka na koju se Pranjić poziva ima karakter općeg pravnog akta, pa da bi stupila na snagu, prvo mora biti objavljena u Službenom glasniku Republike Srpske – objašnjava Blagojević.
Međutim, očito je, kaže Blagojević, da to nije tako, i zato su Pranjićeva uredba i zakon na koji se ta uredba odnosi suprotni Ustavu Republike Srpske.
-Oni su suprotni tom ustavu jer, čak i ako je predsjednik Republike (što nije), Milorad Dodik bi mogao ovlastiti Pranjića da potpiše takav dekret samo u slučaju da je Dodik privremeno, a ne trajno, spriječen obavljati funkciju predsjednika Republike, jer samo u slučaju privremene opstrukcije, Ustav Republike Srpske mu dopušta da prenese predsjedničke ovlasti na jednog od potpredsjednika Republike. Međutim, od 12. lipnja 2025. Milorad Dodik nije predsjednik Republike, jer mu je pravomoćnom presudom Suda Bosne i Hercegovine zabranjeno obavljanje dužnosti predsjednika Republike u razdoblju od šest godina, tako da Dodik nije privremeno spriječen biti predsjednik Republike, ali nije predsjednik i ne može biti predsjednik barem sljedećih šest godina. Osim što je Pranjićeva uredba suprotna Ustavu Republike Srpske, ona je suprotna i Ustavu Bosne i Hercegovine, jer je Pranjić time omogućio kršenje spomenute zabrane nametnute Dodiku pravomoćnom osuđujućom presudom Suda Bosne i Hercegovine od 12. lipnja 2025. godine, čime je grubo prekršen imperativni pravni princip vladavine prava propisan člankom 1. Ustava Bosne i Hercegovine – navodi Blagojević.
Zato ovlašteni subjekti iz članka 6. Ustava BiH, kaže Blagojević, trebaju odmah pokrenuti ustavni spor pred Ustavnim sudom BiH protiv spomenutog zakona i Pranjićeve uredbe, jer će, u suprotnom, “ovo nasilje nad Ustavom BiH nastaviti postojati”.
-Uz sve rečeno, Pranjić je svojim ponašanjem, prihvaćajući da postupa po spomenutoj Odluci Milorada Dodika, kojom Dodik na Pranjića prenosi ovlasti koje Dodik više nema, omogućio Dodiku da obavlja funkciju predsjednika Republike, iako zna da je Dodiku pravomoćnom presudom Suda Bosne i Hercegovine zabranjeno obavljanje te funkcije. Takvo ponašanje Pranjića predstavlja kazneno djelo kršenja sudske odluke o zabrani obavljanja dužnosti, propisano člankom 342. Kaznenog zakona Republike Srpske, jer ovo djelo, prema zakonu, čini svatko tko drugome omogući obavljanje dužnosti, iako zna da mu je pravomoćnom presudom zabranjeno obavljanje dužnosti. Za ovo kazneno djelo javni tužitelj dužan je pokrenuti kazneni progon po službenoj dužnosti – zaključio je Blagojević.
Objava PRAVNI STRUČNJAK: Ono što se događa u RS-u radilo se pola stoljeća prije Krista, Pranjić bi mogao biti u velikim problemima pojavila se prvi puta na Pogled.ba.