Jug BiH u fokusu je pripremnih aktivnosti kada govorimo o gradnji novih prometnih cestovnih pravaca, ali i onih koji se odnose na željeznički promet
Na širem prostoru ove lokalne samouprave križat će se nekoliko regionalno važnih prometnih koridora, što pak sa sobom otvara i nove perspektive razvoja
Tijekom sastanka ministra prometa i veza BiH Edina Forte s ministricom prometa Crne Gore Majom Vukićević u fokusu je, osim teme koja je u visokoj razini pripreme za realizaciju – mosta preko rijeke Tare na lokaciji Hum – Šćepan Polje, bilo riječi i o dugoročnim strateškim projektima prometnog povezivanja, kako cestovnim tako i željezničkim. A u oba slučaja čini se kako će najjužniji grad u Federaciji – Čapljina biti početna točka novih prometnih koridora koji će ići smjerom Crne Gore, dajući time dodatnu vrijednost ovoj lokalnoj zajednici, ali i jugu Hercegovine, općenito u kontekstu ostvarivanja preduvjeta za regionalno multimodalno prometno čvorište. Kroz Čapljinu već prolazi autocesta na koridoru Vc, magistralna prometnica M-17, kao i željeznička pruga Ploče Sarajevo, a kada se tomu doda i magistralna prometnica prema Neumu, kao i najavljeni novi projekti o kojima je govorio Forto, dolazi se do zaključka kako će se na širem prostoru ove lokalne samouprave križati nekoliko regionalno važnih prometnih koridora, što pak sa sobom otvara i nove perspektive razvoja lokalnog gospodarstva.
Geografska pozicija grada također je dodatni element koji osnažuje buduća gospodarska kretanja, a ne treba ispustiti iz vida i kako se radi o prostoru koji od brze i učinkovite prometne uvezanosti može imati i dodatnu korist jer obiluje turističkim potencijalima, a u blizini je i Međugorje.
Provedene aktivnosti
Kada je riječ o izgradnji Jadransko-jonske autoceste, Forto je nakon spomenutog sastanka potvrdio kako Crna Gora pokazuje poseban interes za ovaj projekt, podsjetivši i na aktivnosti koje su već provedene s bh. strane.
– Bosna i Hercegovina je uradila korake još prije desetak godina vezano uz pokretanje i izradu dokumentacije za ovu autocestu. Podsjetit ću vas, to je cesta koja bi spojila Albaniju, Crnu Goru i Bosnu i Hercegovinu tako da bi barem s bosanskohercegovačke strane to išlo od Počitelja, preko poteza u zaleđu Neuma, između Stoca i Neuma, preko Popova polja i dalje prema Crnoj Gori – naveo je Forto. Istaknuo je da će se u idućem razdoblju intenzivirati suradnja te da je razgovarano i o pruzi Čapljina – Nikšić. – To je pruga koja bi u budućnosti, koliko god skupa bila, mogla povezati tri luke – Ploče, Bar i Drač. Općenito, željeznička infrastruktura je skupa, ali ne možemo pobjeći od toga da je ulaganje u željeznicu ulaganje u budućnost. To je prijevoz budućnosti – kazao je Forto. Vukićević je pak naglasila kako je najvažnija tema razgovora bio projekt izgradnje međudržavnog mosta na graničnom prijelazu Šćepan Polje, ali da svakako zajednički treba djelovati i na projektu izgradnje pruge Čapljina – Nikšić.
U potonjem slučaju valja podsjetiti kako se već nekoliko godina u strateškim dokumentima navodi projekt izrade studijske dokumentacije za željezničku prugu Čapljina – Trebinje – granica s Crnom Gorom. U prijevodu bi se radilo o ponovnom pokretanju nekada intenzivnoga željezničkog prometa na ovoj relaciji, koji se do 1976. godine izvodio uskotračnom prugom koju je uspostavila Austro-Ugarska. Ako bi došlo do realizacije ovoga projekta, istočna Hercegovina svakako bi bila dodatno pozicionirana na mapu važnih prometnih pravaca. Naime, već sada se to područje prometno uvezuje, i to izgradnjom magistralne prometnice Stolac – Neum, a u planu je i izgradnja Jadransko-jonskoga koridora koji bi išao u smjeru od Čapljine prema Trebinju. Ipak, ne treba ispustiti iz vida kako je Republika Hrvatska već krenula u realizaciju gradnje autoceste do Dubrovnika koja će prolaziti isključivo teritorijem RH te stoga u svakom daljnjem promišljanju gradnje koridora koji bi išao prostorom BiH treba uzeti u obzir i ovu činjenicu.
Prva dionica
Trenutačno je u smislu pripremnih aktivnosti na bosanskohercegovačkoj strani u fokusu trasa dionice Počitelj – Stolac, ukupne dužine oko 23 kilometra, koja počinje od definiranog spoja s koridorom Vc, a u nastavku bi prometnica išla obodom platoa Dubrava, iza naseljenih mjesta Gaj i Brijeg, sve do dijela gdje prelazi preko korita rijeke Bregave sa sjeverne strane platoa na južnu u zoni Habatnice.
Objava Čapljina uskoro postaje regionalno čvorište, planira se autocesta prema Stocu, ali i pruga do Crne Gore pojavila se prvi puta na Ljubuški na dlanu.