Vanjskopolitički analitičar i nekadašnji veleposlanik Republike Hrvatske u Rusiji Božo Kovačević smatra da Rusija zapravo nije zabrinuta za Srbe u Republici Srpskoj niti u Srbiji, već ih koristi kao sredstvo za ostvarivanje svojih interesa na zapadnom Balkanu, ali i iskazivanje moći i sprječavanje daljnjih euroatlantskih integracija u regiji.
U intervjuu Feni, Božo Kovačević govori o ruskoj geopolitičkoj igri na Balkanu, s mogućim veto potezima i namjerama destabilizacije Bosne i Hercegovine te ozbiljnosti utjecaja Rusije na situaciju u regiji.
Ova analiza je posebno relevantna u kontekstu nedavnog sastanka bivšeg predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejom Lavrovom u Moskvi, gdje je bivši predsjednik RS-a tražio ruski veto na produženje mandata EUFOR-a u BiH.
Tom prilikom Lavrov i Dodik su iznijeli niz optužbi na račun Zapada i visokog predstavnika Christiana Schmidta, izjavivši da su “komplicirani odnosi u BiH rezultat grubog miješanja Zapada u unutarnje poslove BiH” te da Schmidt “nema mandat Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda” i da “pokušava nametati odluke i zakone po nalogu Zapada”.
Za ove optužbe Lavrova Kovačević kaže da nisu ništa novo, budući da je Rusija takvu poziciju zauzela još 2008. godine.
– Zaoštrila ju je nedavno, inzistirajući na svojoj tezi da visoki predstavnik nije legitiman i legalan zbog toga što Vijeće sigurnosti UN-a nije potvrdilo njegov mandat. Rusija je od 2008. godine nezadovoljna činjenicom da je unatoč najavama da će pozicija visokog predstavnika biti ukinuta, ipak došlo do produženja mandata i do novih imenovanja visokih predstavnika – obrazložio je.
Kovačević napominje da takvo rusko stajalište i trenutne događaje u BiH treba promatrati u širem kontekstu sukoba između Rusije i Zapada.
Prije svega, podsjetio je da su sve stalne članice Vijeća sigurnosti u UN-u, Sjedinjene Američke Države, Rusija, Kina, Francuska i Velika Britanija, podržale zaključke mirovne konferencije o bivšoj Jugoslaviji bez upotrebe veta, što je omogućilo da Daytonski sporazum bude usvojen kao rezolucija Vijeća sigurnosti i time dobije međunarodnu legitimnost.
– Međutim, nakon 1999. godine, Rusija u sve većoj mjeri odstupa od dotadašnje politike suradnje sa Zapadom. Nezadovoljna bombardiranjem tadašnje Savezne Republike Jugoslavije, kao i aranžmanom koji je uspostavljen na Kosovu, Rusija sve više pokušava opstruirati politike koje provodi Zapad na Balkanu – naglašava Kovačević.
Podsjećajući da je Ruska Federacija istupila iz Vijeća za provođenje mira (PIC), čiji odbor imenuje visokog predstavnika, on također ističe da Rusija otvoreno opstruira rad visokog predstavnika i koristi svoj utjecaj na vlade nekih zemalja na jugoistoku Europe, pritom praveći probleme.
– Rusija će to činiti sve dok Zapad ne pristane da je tretira kao ravnopravnog sugovornika u raspravama o europskoj sigurnosti – mišljenje je vanjskopolitičkog analitičara.
Na pitanje koristi li Rusija Dodika i situaciju u BiH da bi širila svoju strategiju destabilizacije Balkana, odgovorio je potvrdno, dodujući da ruska strana stanje na Balkanu tretira kao da je riječ o bližem ruskom susjedstvu.
– Kao da se radi o bivšim sovjetskim republikama prema kojima Rusija ima posebne sentimente i posebne aspiracije. Ukratko, dok raste napetost u odnosima između Rusije i Zapada, Rusija će nastojati proizvesti što je moguće veću napetost u BiH i na Balkanu općenito – upozorava.
Poznavatelj ruske politike ukazuje i na to da su ruske vlasti odlučile instrumentalizirati vlade na koje imaju utjecaj i iskoristiti ih za ostvarivanje svojih interesa.
– Nezadovoljna odnosom Zapada prema njoj te zbog toga što smatra da je Zapad ne uvažava u dovoljnoj mjeri, Rusija je, kada je u pitanju mogući pristup pojedinih država europskim i euroatlantskim integracijama, odlučila praviti probleme gdje god može – kaže Kovačević.
Imajući to uvidu, posebno je naglasio da o odnosu Moskve prema Srbima u Republici Srpskoj i Srbiji ne treba imati iluzija.
– Ruska vlast ne brine previše o Srbima u RS-u, niti o Srbima u Srbiji, već vlasti tog bh. entiteta i te države pokušava iskoristiti za ostvarivanje svojih interesa. Ključni interes Ruske Federacije je da demonstrira svoju moć i sposobnost utjecaja na pojedine države te da pokaže da može omesti daljnje euroatlantske integracije na zapadnom Balkanu, a sve s ciljem da od Zapada isposluje neke koncesije – ističe Kovačević.
Sagovornik Fene se osvrnuo i na sjednicu Vijeća sigurnosti UN-a 31. listopada, koja će, kako je Rusija najavila, biti posvećena situaciji u BiH.
Činjenicu da je listopad mjesec kada Ruska Federacija predsjedava tim tijelom te da će se tada razgovarati i o produženju mandata misije EUFOR- u BiH, nekadašnji veleposlanik Hrvatske u Moskvi smatra zabrinjavajućom.
– Bojim se da je moguće da Rusija na toj sjednici stavi veto na produžetak mandata EUFOR-a, s obzirom na opći porast napetosti u odnosima između Rusije i Zapada. Međutim, pretpostavljam da će Rusija pokušati isposlovati neku koncesiju ili ostvariti neki svoj interes i to bi mogla biti cijena za to da Rusija ne stavi veto – mišljenje je ovog eksperta za istočnoeuropske odnose.
Ako Rusija zaista odluči zabraniti produžetak mandata EUFOR-a, to će BiH donijeti novo poglavlje i početak nove krize, dodao je. Kovačević ističe da je ono što je ohrabrujuće to da se, na osnovu prethodnih rezolucija, Daytonskog sporazuma i Ustava BiH, u njoj nalaze međunarodne snage koje ipak mogu spriječiti njenu dezintegraciju.
Budući da ruske snage nisu prisutne u BiH, za razliku od snaga europskih zemalja članica NATO-a, izrazio je nadu da Rusija mogućnost dezintegracije BiH koristi više kao prijetnju kojom želi nešto isposlovati za sebe nego kao realnu mogućnost.
Powered by WPeMatico