Prema podacima Eurostata, stanovnici Europske unije u prosjeku mogu očekivati 63,1 godinu zdravog života, što znači razdoblje života bez ozbiljnijih zdravstvenih poteškoća. Koji su razlozi što se u dijelu zemalja zdravije živi, a u drugima stanovnici imaju nezdrav život, te kolika je dobna granica u zemljama Europske unije, istražili su europski statističari. Tako se na samom vrhu ljestvice prikazane grafike nalazi Malta, čiji građani u prosjeku uživaju 71,4 godine zdravog života, što je gotovo deset godina više od europskog prosjeka. Slijede Italija (69,1) i Bugarska (68,6), dok su Grčka i Slovenija izjednačene sa 66,6 godina. Na začelju popisa nalazi se Latvija, s tek 52,7 godina zdravog života, dok nešto bolji rezultat imaju Danska (56,3) i Finska (57,1), unatoč visokom standardu i razvijenim zdravstvenim sustavima.
Ispod prosjeka
Republika Hrvatska također je ispod prosjeka Europske unije te se nalazi pri dnu ljestvice s prosjekom od 61,4 godine zdravog života. Ništa bolja situacija nije ni kada je u pitanju Bosna i Hercegovina. Prema podacima iz World Population Reviewa, objavljenima potkraj 2022. godine, u BiH je očekivani životni vijek u prosjeku iznosio 75,2 godine. Također, u BiH žene imaju dulji životni vijek od muškaraca – 77,2 godine, dok muškarci u prosjeku žive 73,1 godinu, što znači da žene u BiH žive dulje od muškaraca nešto više od četiri godine. Ipak, tek rijetki muškarci i žene u ovoj zemlji 60. rođendan dočekaju bez zdravstvenih tegoba. Navedeno je bilo tema prilikom održavanja Health Festa – Festivala zdravlja u organizaciji Instituta za populaciju i razvoj u Sarajevu. Ravnateljica Instituta za populaciju i razvoj Emina Osmanagić tom je prilikom navela kako je, iako je produljen životni vijek u posljednjih 150 godina i živimo dulje, kvaliteta života loša. Naglasila je kako stanovništvo obolijeva mlađe nego prije te dobiva lijekove za kronične bolesti. – Dakle, naši životi uopće nisu kvalitetni kao što bi mogli biti – kazala je Osmanagić. Pomoćnik ministra zdravstva Federacije Bosne i Hercegovine Goran Čerkez naglasio je kako su danas najveći rizici za zdravlje kardiovaskularne i mentalne bolesti, dijabetes i sve ono što je izravno vezano uz stil života, fizičku aktivnost, prehranu, dok je sve vezano uz stavove koji se stječu tijekom cijelog sustava obrazovanja od vrtića pa nadalje. Prema podacima posljednjeg izvješća Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH “Zdravstveno stanje stanovništva i zdravstvena zaštita u Federaciji Bosne i Hercegovine”, najveća smrtnost posljednjih godina u Federaciji BiH zabilježena je tijekom 2021. godine (umrlo je blizu 30 tisuća osoba, točnije 29.086).
Kardiovaskularne bolesti
Značajan utjecaj na povećanje mortaliteta svakako je imala pandemija koronavirusa. Ipak, vodeće oboljenje kao uzrok smrti stanovništva Federacije BiH jest oboljenje cirkulacijskog sustava. To potvrđuje i jedno od posljednjih izvješća Svjetske zdravstvene organizacije za Europu i Europskog opservatorija za zdravstvene sustave i politike. Prema izvješću Svjetske zdravstvene organizacije, iako su prerane smrti kod odraslih često posljedica karcinoma, srčane bolesti i dalje odnose najveći broj života te kardiovaskularne bolesti predstavljaju najveći uzrok smrti i invaliditeta u BiH. Stručnjaci ističu kako su glavni uzroci kardiovaskularnih bolesti pušenje, nezdrava prehrana, povišen krvni tlak, nakupljanje lošeg kolesterola, stres i fizička neaktivnost. Liječnici upozoravaju da se uz zdrav način života ove bolesti mogu spriječiti ili značajno odgoditi te pozivaju stanovništvo da se više posveti zdravoj prehrani, fizičkoj aktivnosti i redovitim kontrolama. Sve to sugerira da se dobrom prevencijom i načinom života može puno toga postići. Svako pojedinačno. Zdraviji način života, koji podrazumijeva zdraviju prehranu i tjelesnu aktivnost, nešto je na čemu se mora raditi i među bh. populacijom. Educirati mlade o važnosti ovakvog pristupa jedan je od koraka.
Objava U BiH se, kao ni u Hrvatskoj, ne živi zdravo – Stanovnici EU-a mogu očekivati 63,1 godinu zdravog života, u BiH rijetki 60. rođendan dočekaju zdravi pojavila se prvi puta na Ljubuški na dlanu.