Društvene mreže postale su prozor u svijet u kojem luksuz izgleda lako dostupan, a bogatstvo dostižno bez mnogo truda. Mladi u BiH sve češće žive u iluziji koju im serviraju influenceri i javne osobe – skupi automobili, egzotična putovanja i odjeća od nekoliko stotina eura postaju standard koji se prikazuje kao “normalan život”.
Nerealna očekivanja
Iza savršeno montiranih fotografija i videa rijetko se vidi stvarna pozadina: krediti, posuđena odjeća, plaćene reklame ili sponzorstva. Međutim, upravo taj iskrivljeni prikaz stvara ogroman pritisak na mlade. Mnogi razvijaju osjećaj da ne vrijede dovoljno ako ne mogu sebi priuštiti ono što svakodnevno gledaju na ekranu. Iako su društvene mreže korisne u kontekstu povezivanja, razmjene informacija i učenja, zbog manipulativnog sadržaja kojem je publika kontinuirano izložena, mladi za posljedicu razvijaju osjećaj nedostatnosti i nezadovoljstva. Takva usporedba ne događa se svjesno, ona je automatska, emocionalna i česta, osobito kod mladih koji još uvijek traže identitet i razvijaju osjećaj vlastite vrijednosti. Gledajući slike vršnjaka na putovanjima, u savršenim tijelima, okružene prijateljima i srećom, mladi se nerijetko pitaju: “Zašto ja nemam takav život?” ili “Što sa mnom nije u redu?”. Tako sami sebi nameću nerealna očekivanja. Anksioznost, depresija, poremećaji u prehrani i spavanju samo su dio teških posljedica kod mladih izazvanih unutarnjim pritiskom nametnutim društvenim mrežama. Usporedbe s drugima mogu dovesti do pogrešnog zaključka da nisu dovoljno uspješni, lijepi, zanimljivi ili društveno prihvaćeni. Dugoročno, to smanjuje i samopouzdanje, povećava osjećaj neadekvatnosti, potiče socijalno povlačenje i pridonosi razvoju anksioznih i depresivnih simptoma. Psiholozi upozoravaju da ovakve iluzije potiču nezadovoljstvo, frustracije, pa čak i depresiju. Umjesto da se fokusiraju na obrazovanje, rad i postupno građenje sigurnog života, mladi sve češće traže brze i kratkoročne puteve k uspjehu, nerijetko kroz rizične poslove ili iseljavanje. – Mladi su danas svakodnevno bombardirani slikama savršenog života. Iako su svjesni da su mnoge od tih fotografija rezultat marketinga ili čak posuđenih rekvizita, podsvjesno ih doživljavaju kao realnost. To stvara osjećaj manje vrijednosti i stalnu usporedbu s drugima – kažu psiholozi. Iluzija bogatstva koju društvene mreže šire ostavlja i dublje posljedice – slabi vrijednost realnog rada, razvija konzumerizam i stvara osjećaj da je vrijednost čovjeka jednaka vrijednosti predmeta koje posjeduje.
Stvara frustracije
Iluzija bogatstva ima i ekonomske posljedice. Sociolozi ističu da društvene mreže mijenjaju vrijednosne norme. – Nekada je status dolazio kroz obrazovanje i rad. Danas mladi vjeruju da je dovoljno “probiti se” na Instagramu ili TikToku, što kod mnogih stvara frustraciju kada se suoče s realnošću. Prema podacima iz istraživanja provedenog na sveučilištima u regiji, više od 60% mladih priznaje da se često osjeća pod pritiskom da živi “bolje” nego što im to financijske mogućnosti dopuštaju. Stručnjaci naglašavaju da se ovakvi trendovi ne mogu ignorirati. – Potrebno je uvesti medijsku pismenost u obrazovni sustav. Mladi moraju naučiti kritički gledati sadržaj na mrežama, razlikovati reklamu od stvarnog života i razvijati osobne vrijednosti koje nisu vezane uz materijalno – poručuju. Iluzija bogatstva, iako zavodljiva, nosi rizik ozbiljnih posljedica – od gubitka samopouzdanja do financijskih problema.
Izvor: Ljiljana Vidačak/Večernji.ba
Powered by WPeMatico