Agencija za sigurnost hrane BiH prije nekoliko dana upozorila je javnost na prisutnost nedopuštene tvari klorpirifos u breskvama iz Albanije koje su se našle na tržištu BiH. U sklopu programa kontrole ostataka pesticida za 2025. u uzorku breskve otkriven je klorpirifos, aktivna tvar čija je upotreba u BiH zabranjena. Brza procjena rizika pokazala je da konzumacija ovih breskvi kod djece može značajno premašiti akutnu referentnu dozu pesticida, što predstavlja visok rizik za zdravlje. Klorpirifos se ne nalazi na popisu aktivnih tvari dopuštenih za upotrebu u fitofarmaceutskim sredstvima u BiH, što znači da njegova upotreba nije dopuštena. Stručnjaci naglašavaju da je razlog za zabranu jasan – rizik je osobito visok za djecu, kod kojih konzumacija proizvoda s klorpirifosom može značajno premašiti sigurnosne doze i izazvati trajne posljedice za zdravlje. Male količine mogu izazvati poremećaje u razvoju mozga i kognitivnih funkcija kod djece.
Maligna oboljenja
Štetna kemikalija otkrivena je u veljači ove godine u voću koje se u Hrvatsku uvozilo iz BiH. Ostaci zabranjenog pesticida fosmeta otkriveni su u kruškama iz BiH. Srećom, dogodilo se to na hrvatskoj granici, pa su inspektori odmah naredili uništenje cijele pošiljke. Sporne kruške, dakle, nisu dospjele u prodaju na hrvatskom tržištu. Voće je predstavljalo potencijalan rizik za zdravlje ljudi. Udio fosmeta u kruškama iznosio je 0,18 mg/kg. Insekticid fosmet zabranjen je u EU u veljači 2022. Sumnja se na genotoksičnost i kancerogenost, odnosno štetno djelovanje na zdravlje ljudi. Kruške iz BiH nisu završile na tržištu susjedne Hrvatske, ali postavlja se pitanje jesmo li ih pojeli mi. Ovakve vijesti ponukaju nas da se zapitamo kakvo voće i povrće jedemo. U 2024. nismo znali, pa sad samo možemo nagađati što smo, konzumiranjem raznih proizvoda biljnog i životinjskog podrijetla, unijeli u organizam. Razlog tome je izostanak suglasnosti resornog ministarstva iz RS-a, što je rezultiralo time da u BiH u prošloj godini nije vršena laboratorijska kontrola ostataka pesticida u hrani biljnog i životinjskog podrijetla. Bez suglasnosti entitetskog ministarstva Agencija nije mogla provesti program monitoringa ostataka pesticida u hrani na godišnjoj razini. Stručnjaci skreću pozornost da nekontrolirana upotreba pesticida može prouzročiti nastanak malignih oboljenja. Većina ih sadrži arsen, za koji se zna da je kancerogen. Upotreba pesticida može utjecati i na kognitivni razvoj, sve su češće dijagnoze endokrinih poremećaja, hormonskog statusa kod djece, trudnica i odraslih. Pesticidi ostaju dugo u hranidbenom lancu te time utječu na zdravlje ljudi. Toksični učinci, čak i niskih doza, mješavine pesticida na ljudsko zdravlje mogu biti jako opasni. Izlaganje može dovesti do akutnog trovanja koje se bilježi kod poljoprivrednika koji ih koriste. Kod kroničnog trovanja javljaju se bolesti kao što su leukemija, limfomi, sarkom mekog tkiva i mozga, kostiju, rak želuca… Pesticidi mogu igrati ulogu u nastanku Parkinsonove bolesti i poteškoća u razvoju te utjecati na reproduktivno zdravlje.
Zabrinjavajući rezultati
Da je riječ o velikom problemu za građane BiH, govori i posljednje dostupno izvješće, ono za 2022. Agencija za sigurnost hrane BiH provela je tada godišnji program kontrole ostataka pesticida u i na hrani biljnog i životinjskog podrijetla u BiH. Odabrano je 13 proizvoda: jabuke, jagode, breskve, vino od grožđa, zelena salata, glavati kupus, rajčice, špinat, zob u zrnu, ječam u zrnu, kravlje mlijeko, svinjska mast te hrana za dojenčad i malu djecu, osim početne i prijelazne hrane za dojenčad i prerađene hrane za djecu na bazi žitarica. Uzorkovana su i tri nacionalna proizvoda (kruška, šljiva i mandarina). Od 184 uzorka (od toga 90 domaćeg podrijetla) uzeta iz 16 vrsta hrane, samo tri nisu sadržavala ostatke pesticida, kravlje mlijeko, svinjska mast i hrana za dojenčad. Dakle, u 181 uzorku pronađeni su pesticidi. Hrana u kojoj su pronađeni pesticidi su: breskva, kruške, grožđe, kupus, jagoda, ječam, mandarina, rajčica, šljiva, špinat, vino od grožđa, zob…
Powered by WPeMatico