Međunarodni monetarni fond (MMF) predstavio je novi izvještaj nakon konsultacija s institucijama Bosne i Hercegovine, u kojem se analizira ekonomska situacija zemlje i daju prognoze za naredne godine. Prema njihovim ocjenama, iako se očekuje stabilan rast, prisutni su brojni rizici koji bi mogli usporiti ekonomski razvoj.
Kako navode, ekonomski rast BiH porastao je na 2,5 posto u prethodnoj godini, unatoč globalnim i domaćim političkim neizvjesnostima. No, u prvim mjesecima ove godine zabilježeno je smanjenje potrošnje zbog političkih tenzija, što bi moglo sniziti stopu rasta na 2,4 posto u 2025. godini. Ipak, srednjoročne prognoze predviđaju prosječan rast od 3 posto do 2027. godine, ponajviše zahvaljujući privatnoj potrošnji i izvozu.
Kada je riječ o inflaciji, MMF podsjeća da je ona u 2023. godini značajno pala na 1,7 posto, nakon što je godinu ranije iznosila 6,1 posto. Za 2025. godinu predviđa se rast inflacije na 3,8 posto zbog viših cijena uvezene hrane, ali bi se u srednjem roku trebala stabilizirati na oko 2 posto.
U pogledu javnog duga, očekuje se da će on ove godine iznositi 4,1 posto BDP-a, što predstavlja tek blago povećanje u odnosu na prethodnu godinu. Istovremeno, oporavak izvoza, posebno električne energije, mogao bi biti ograničen uslijed američkih carina i oscilacija na globalnom tržištu energenata. Devizne rezerve BiH na kraju prošle godine iznosile su 9 milijardi eura, što pokriva više od pola godine uvoza i predstavlja čvrst oslonac valutnom odboru.
Krediti privatnom sektoru, prema projekcijama, mogli bi u 2025. godini pasti na 7,7 posto, što je ipak iznad nominalnog rasta BDP-a. Glavni rizici koji se navode odnose se na usporavanje evropske privrede, trgovinske neizvjesnosti, nestabilne cijene roba, strože globalne finansijske uvjete te političku nestabilnost unutar zemlje. MMF posebno upozorava da bi rast realnih plaća, ekspanzija kreditiranja i političke odluke uoči izbora 2026. godine mogli dodatno pogurati inflaciju.
Kako bi se ublažili rizici i očuvala stabilnost, MMF preporučuje vlastima niz mjera:
- jačanje fiskalnih rezervi, širenje prihoda i povećanje efikasnosti javne potrošnje,
- izbjegavanje politika koje povećavaju deficit, uz planiranje za vanredne okolnosti,
- unapređenje fiskalnih okvira, nadzora i discipline,
- reformu javnog sektora, plata, socijalnih davanja, javnih nabavki i državnih investicija,
- očuvanje nezavisnosti Centralne banke i jačanje instrumenata valutnog odbora,
- praćenje rizika povezanih s brzim rastom kredita i osnivanje fonda za financijsku stabilnost,
- postepeno ukidanje regulatornih mjera koje narušavaju tržište,
- provođenje Programa procjene financijske stabilnosti (FSAP),
- nastavak strukturnih reformi u okviru EU Plana rasta,
- reformu energetskog sektora kroz ukidanje subvencija, uvođenje cijene ugljika i jačanje efikasnosti kompanija,
- smanjenje sive ekonomije i odlučniju borbu protiv korupcije,
- ispunjavanje preporuka MONEYVAL-a kako BiH ne bi dospjela na sivu listu.
Zaključuje se da bi napredak u procesu evropskih integracija dodatno učvrstio povjerenje investitora i dao snažan impuls privredi BiH. Preporuke MMF-a, uz postojeće izazove, bit će presudne u oblikovanju ekonomske politike i dugoročne stabilnosti zemlje.
Powered by WPeMatico