Sve više mladih u BiH eksperimentira s narkoticima, koji se prodaju i kao legalni osvježivači zraka.
Navedeno je to u nacrtu srednjoročnog programa rada Ministarstva sigurnosti BiH 2026.-2028. godine, gdje su ciljano usmjereni brojni izazovi koji su prisutni u Bosni i Hercegovini, a koji su povezani s ovom pošašću.
Upozoreno je da ovisnost o drogama, kao izražen društveni problem, poprima karakter sigurnosne prijetnje i utječe na porast broja teških kaznenih djela.
“Kako se heroin, kokain i druge skupe droge uglavnom krijumčare preko teritorija BiH i preprodaju na zapadnom tržištu, njezini prostori su preplavljeni umjetnim, sintetičkim drogama. Ove droge su kemijski spojevi stvoreni u ilegalnim laboratorijima, poput tzv. skanka, spicea (galaxy) i ketamina. Njihove osnovne karakteristike su laka dostupnost, atraktivno pakiranje i pristupačne cijene. Prodaju se i kao legalni osvježivači zraka, što ih čini privlačnima mladima, posebno adolescentima, na kojima ostavljaju trajne psihofizičke posljedice”, navodi se u ovom nacrtu.
U tom dokumentu iznesena je još jedna zabrinjavajuća informacija…
„Sve više mladih ljudi eksperimentira s drogama i psihostimulansima, dok se marihuana, koja je na našem području najpogodnija za proizvodnju u obliku plantaža i umjetnih laboratorija, smatra bezopasnom, prirodnom biljkom koja nije droga“, naglašava se u nacrtu.
U ovom dokumentu osvrnuli su se na izvješća o BiH vezana za droge.
„Ako ovim podacima dodamo izvješća Europskog centra za praćenje droga i Ureda UN-a za pitanja droga i kriminala (UNDOC) o BiH, onda je jasno o kakvoj se opasnosti radi. U spomenutim izvješćima, kriminalne skupine koje se bave širokim rasponom kriminalnih aktivnosti, uključujući prodaju i distribuciju droga, krađu i preprodaju automobila i druge luksuzne robe, imaju podršku pojedinaca iz vlasti BiH. To je, stoga, jedan od najvažnijih izazova za javno zdravlje i sigurnost zajednice u cjelini“, istaknuto je u Nacrtu srednjoročnog programa rada Ministarstva sigurnosti BiH 2026.-2028. godine.
Ova situacija, kako je zaključeno, zahtijeva izmjene Zakona o sprječavanju i suzbijanju zlouporabe opojnih droga, kao i izmjenu popisa opojnih droga, psihoaktivnih tvari, biljaka iz kojih se mogu dobiti opojne droge i prekursora. Između ostalog, dodaje se, potrebno je izraditi novu nacionalnu strategiju kontrole droga.
Prof. dr. Rasema Okić, ravnateljica Zavoda za bolesti ovisnosti Kantona Sarajevo, kaže da postoje različiti načini na koje mladi ljudi postaju ovisni o određenim tvarima.
“Heroin je potpuno smanjen i izgubio je na važnosti, a regionalnim tržištem dominirale su sintetičke droge. Nije tajna da u našoj zemlji, oko nas, postoje laboratoriji koji proizvode te droge”, ističe Okić za “Nezavisne novine”.
Prema njezinim riječima, mnogi ljudi mogu sudjelovati u preventivnom radu.
„Svi, od najobičnijih građana do zdravstvenih djelatnika, ali i obrazovni sustav, prijatelji, obitelj, dakle svatko od nas ima nekoga svog, mladu osobu. Mislim da je najbolja stvar koja se može dogoditi jednom društvu zapravo kvalitetni preventivni programi. Djecu treba upoznati s potencijalnim ovisnostima, ne u školama, nego u vrtićima, za početak“, kaže Okić.
Tijana Vasiljević Stokić, predsjednica Aktiva direktora srednjih škola dobojske regije, kaže da odgajatelji, po prirodi svog posla, osim što obrazuju, imaju i ulogu edukacije mladih.
„Jedna od naših vrlo važnih uloga je taj stav prema zdravom odrastanju. Ako je teško – da, ima puno izazova i među srednjoškolcima i među odgajateljima. Nismo svi dovoljno stručno obrazovani da bismo pomogli, ali smo tu da im pružimo što više podrške i da ih stvarno usmjerimo na pravi put“, rekla je Vasiljević Stokić.
Majka je troje tinejdžerske djece i, naglašava, jako je teško ne dopustiti im da se druže s drugom djecom.
„S druge strane, postoji puno izazova koji u naše vrijeme nisu postojali ili su bili puno manji. Oni su sada stvarno izloženi različitim vrstama problema, odnosno drogama, u ovom slučaju. Zaista moramo biti oprezni, paziti s kim se druže, a ako je moguće poznavati i roditelje tih njihovih vršnjaka. Svi imamo istu obvezu i ulogu: da naša djeca zdravo odrastaju“, ističe Vasiljević Stokić u izjavi za „Nezavisne novine“.
Mediji u Hrvatskoj pisali su o sintetičkim drogama prije nekoliko godina. Na osječkoj dječjoj psihijatriji tada su potvrdili da najmlađe dijete koje su liječili ima samo 12 godina. Na tržištu se ovaj lijek krije u šarenim paketićima deklariranim kao osvježivač prostora. Imaju mnogo naziva, poput Blow, Galaxy, Spice, Euphoria, Bunga bunga…
Prema dostupnim informacijama, zdravstveni djelatnici u Srbiji susreli su se i s pacijentima koji su se otrovali preparatima koji se prodaju kao osvježivači zraka, soli za kupanje, biljna hranjiva sredstva i sapuni.
Objava Mladima u BiH prodaju drogu kao legalan osvježivač zraka pojavila se prvi puta na Pogled.ba.