Dok je Europska središnja banka (ECB) osam puta zaredom smanjivala kamatne stope u godini, one u Bosni i Hercegovini imaju rastući trend iz mjeseca u mjesec.
Naime, početkom lipnja ECB je odlučio osmi put zaredom smanjiti referentnu kamatnu stopu kako bi podržao tvrtke i potrošače kroz pristupačnije zaduživanje.
Kako je ECB tada izjavio, trgovinski rat američkog predsjednika Donalda Trumpa prijeti usporavanjem rasta.
“Od 11. lipnja ključne kamatne stope Europske središnje banke bit će niže za 0,25 postotnih bodova. Tako će se kamatna stopa na depozitne usluge smanjiti na dva posto, stopa na glavne operacije refinanciranja iznosit će 2,15 posto, dok će kamatna stopa na granične kreditne usluge iznositi 2,40 posto”, navodi se u priopćenju Europske središnje banke.
Podsjećamo da je ECB u lipnju 2024. prvi put u pet godina smanjio kamatne stope, a do lipnja ove godine, uključujući i ovaj, smanjivao je kamatne stope još sedam puta.
S druge strane, nije da kamatne stope u BiH nisu smanjene, već, prema posljednjim podacima, imaju rastući trend.
Prema posljednjim podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine, u usporedbi s ožujkom 2025. godine, kamatne stope na kredite su neznatno porasle.
„Prosječna ponderirana kamatna stopa iznosila je 5,4% za kredite kućanstvima i 4,6% za kredite nefinancijskim poduzećima. Mjesečni rast ukupnih kredita od 1,1% uglavnom je generiran kreditima kućanstvima (doprinos od 0,6 pp) i kreditima nefinancijskim privatnim poduzećima (0,3 pp). Kreditna aktivnost u Bosni i Hercegovini zadržala je stabilan rast tijekom travnja 2025. Ukupno stanje kredita bilo je na približno istoj razini kao i u prethodnim mjesecima, dok je u usporedbi s travnjem prošle godine zabilježen rast od 10,2%. Prema rezultatima anketa o kreditnoj aktivnosti banaka provedenih u 2025. godini, glavni pokretač rasta kredita ostaje snažna potražnja za kreditima, kako među stanovništvom, tako i među sektorom nefinancijskih poduzeća“, navodi se u izvješću Centralne banke Bosne i Hercegovine.
Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Istočnom Sarajevu, za “Nezavisne novine” je izjavio da, iako je istina da je ECB u protekloj godini osam puta zaredom smanjio referentne kamatne stope kako bi potaknuo gospodarsku aktivnost i izašao iz faze restriktivne monetarne politike, takav mehanizam transmisije monetarne politike ne funkcionira na isti način u Bosni i Hercegovini.
„Ključni razlog za to leži u činjenici da BiH nema suverenu monetarnu politiku, već djeluje u aranžmanu valutnog odbora. Unutar tog okvira, Centralna banka BiH nema mogućnost samostalnog određivanja kamatnih stopa, niti korištenja klasičnih instrumenata monetarne politike poput operacija na otvorenom tržištu ili određivanja referentne stope. S druge strane, kamatne stope u BiH nisu rasle istim intenzitetom kao u EU u prethodnom razdoblju, upravo zbog sporijeg i slabijeg mehanizma prenošenja europskih šokova kamatnih stopa na domaći financijski sektor. Banke u BiH se uvelike financiraju iz domaćih depozita, a ne s međunarodnih tržišta kapitala, pa su u uvjetima globalnog zaoštravanja monetarne politike mogle održavati stabilnije kamatne stope“, izjavio je Mlinarević za „Nezavisne novine“.
Prema njegovim riječima, trenutni blagi porast kamatnih stopa u BiH više je rezultat unutarnjih čimbenika, poput povećane potražnje za kreditima, inflacijskih očekivanja i određene percepcije rizika, nego što je rezultat vanjskih utjecaja iz EU.
„Štoviše, banke su održale dobru razinu likvidnosti, ali se i dalje ponašaju oprezno s obzirom na političku i fiskalnu neizvjesnost u zemlji. Smanjenje kamatnih stopa pogodovalo bi i dinamici potrošnje i rastu investicija. Prostor za tako nešto postoji zbog činjenice da banke precjenjuju kreditne rizike, imajući u vidu visoku naplatu kreditnih potraživanja“, zaključio je Mlinarević.
Objava Kamate u EU već osmi put padaju, u BiH rastu pojavila se prvi puta na Pogled.ba.