Panel pod nazivom “Digitalizacija pravosuđa i razvoj integriteta nositelja pravosudnih funkcija” održan je u Sarajevu, u organizaciji Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine.
Panelisti su bili ministar pravde Bosne i Hercegovine Davor Bunoza, ministar Ministarstva predsjedništva, pravosuđa i odnosa s Parlamentom Kraljevine Španjolske Félix Bolaños Garcia i vršiteljica dužnosti predsjednice Suda Bosne i Hercegovine Minka Kreho.
Bunoza je rekao da je prošle godine, tijekom posjeta Madridu, razgovarao s nositeljima pravosudnih funkcija u Španjolskoj, a s ministrom pravosuđa potpisao je i izjavu o međusobnoj suradnji u području pravosuđa između Bosne i Hercegovine i Španjolske.
-Zašto je Kraljevina Španjolska zanimljiva kada govorimo o pravosuđu u Bosni i Hercegovini? Mnogo puta, kada me pitaju zašto neke stvari nismo završili, zašto već deset godina donosimo zakone, zašto smo toliko kontroverzni, uvijek kažem da smo složena zemlja, imamo 13 sustava, imamo 10 kantona, dva entiteta, 13 ministara pravosuđa. Na neki način, uvijek tražim alibi, opravdanje u toj činjenici – rekao je Bunoza.
Dodao je da je i Kraljevina Španjolska složena zemlja, imaju vrlo složenu društvenu strukturu, ali su i dalje daleko najnapredniji u Europi kada je u pitanju digitalizacija pravosuđa.
-Naziv današnjeg panela zapravo nosi nešto što se na prvi pogled čini zaista nespojivim – integritet i digitalizacija. U posljednje dvije godine u BIH smo donijeli teške propise – Zakon o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću, izmjene i dopune, te Zakon o sprječavanju sukoba interesa na razini institucija BIH. Glavni cilj tih zakona je integritet, provjera imovine nositelja pravosudnih funkcija, članova obitelji, ali isto smo učinili i za političare, ministre, savjetnike itd. – rekao je Bunoza.
Prema njegovim riječima, ono što može vidjeti u praksi jest da probijamo rokove, da smo jako spori, jako tromi.
Ministar pravde BiH uvjeren je da ćemo ove godine konačno riješiti pitanje, “od kojeg smo svi bježali, od kojeg smo se skrivali, a koje zapravo može biti uzrok nekog lošeg stanja u našem pravosuđu i upravi”.
-Da bismo ubrzali taj put, moramo koristiti digitalne alate – izjavio je Bunoza i podsjetio da je 2006. godine donesen Zakon o elektroničkom potpisu.
-Mi još uvijek koristimo papir, dok su zemlje regije taj zakon donijele u istom razdoblju, malo prije nas, ali već danas broje koliko stotina digitalnih usluga imaju. Jednostavno, moramo vidjeti iskustva drugih zemalja i moramo djelovati proaktivno, s ciljem da konačno prijeđemo u tu treću fazu, fazu kada ćemo više koristiti digitalne alate, a manje papir. Zato mi je drago što u Europi postoje “prvaci” digitalizacije pravosuđa – rekao je Bunoza.
Naglasio je da je Kraljevina Španjolska veliki prijatelj Bosne i Hercegovine.
-Bili su u ratu. Dolazim iz grada u kojem je tijekom rata dalo živote 23 španjolska vojnika. Sudjelovali su u obnovi mnogih važnih institucija u Bosni i Hercegovini – sarajevske Gradske vijećnice, Katedrale u Mostaru… Drago mi je što se glavni trg u Mostaru zove Španjolski trg. Nadam se da ćemo kroz razmjenu iskustava vidjeti gdje smo i što trebamo učiniti, s mojom glavnom porukom svima onima koji odluče da moramo biti proaktivni – zaključio je ministar Bunoza.
Stefano Ellero, voditelj Sektora za suradnju u Delegaciji EU u BiH, rekao je da je Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće BiH, uz podršku Europske unije, razvilo i već nekoliko godina koristi sustav upravljanja predmetima koji predstavlja primjer u regiji – alat za slučajnu dodjelu predmeta na temelju algoritma, bazu podataka za anonimizaciju sudskih odluka, digitalno statističko izvještavanje i ICT strategiju, što su sve ključni temelji za cjelokupnu reformu.
Prema njegovim riječima, digitalizacija pravosuđa zahtijeva kvalitetno planiranje, resurse i kolaborativni pristup.
-Zakoni se moraju ažurirati kako bi se omogućili elektronički procesi i suđenja na daljinu. Snažna zaštita podataka je neophodna – izjavio je Ellero i dodao da je 25. siječnja BiH usvojila novi Zakon o zaštiti osobnih podataka, usklađen s Općom uredbom o zaštiti podataka, koja predstavlja okosnicu Europske unije i trebala bi stupiti na snagu u kolovozu.
-Kibernetička sigurnost također mora biti prioritet, s jakim protokolima za šifriranje, autentifikaciju i procjenu rizika. U tom pogledu, BiH očito zaostaje. Za Europsku uniju, digitalno pravosuđe sastavni je dio reforme javne uprave i ključni stup europskih integracija. Instrumenti koje koristi Europska komisija uključuju pravne, financijske i IT alate prilagođene nacionalnim potrebama, uključujući Instrument za pretpristupnu pomoć 3 (IPA 3) i program Digitalna Europa, čiji je dio sada i Bosna i Hercegovina – rekao je Ellero.
Međutim, dodao je da trajni napredak općenito ne ovisi samo o tehnologiji, već i o snažnoj institucionalnoj suradnji, posebno u Bosni i Hercegovini.
-Upravo tu Ministarstvo pravosuđa i Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće moraju igrati središnju i koordinirajuću ulogu – rekao je Ellero.
Objava Bunoza: Moramo preći u fazu kada ćemo više koristiti digitalne alate, a manje papir pojavila se prvi puta na Pogled.ba.