Dom naroda Parlamenta BiH i dalje ostaje u dubokoj i ozbiljnoj blokadi nakon što su izaslanici SNSD-a srušili kvorum na sjednici (ne)održanoj jučer na kojoj se trebalo odlučivati o smjenama kadrova iz njihove stranke u tijelima izvršne i zakonodavne vlasti. Ovim potezom produljena je višemjesečna paraliza ključnih državnih institucija, što dodatno komplicira ionako složenu političku situaciju u zemlji. Hitnu sjednicu Doma naroda sazvali su predstavnici dviju “trojki”, probošnjačke i srpske, tražeći smjenu Nikole Špirića, predsjedatelja tog tijela iz SNSD-a, kao i potvrdu ranije donesene odluke Zastupničkog doma o smjeni ministara Staše Košarca i Srđana Amidžića, obojice iz SNSD-a. Ove smjene već su odavno postale predmet političkog spora jer bez suglasnosti Doma naroda nisu provedive. SNSD, koji u Klubu srpskih zastupnika u Domu naroda ima tri od pet mjesta, iskoristio je odredbe poslovnika o radu prema kojima je za kvorum nužno sudjelovanje najmanje tri zastupnika iz svakog kluba konstitutivnih naroda. Ovu odredbu ranije su često koristili bošnjački zastupnici kako bi blokirali sjednice sa sadržajima koje su smatrali neprihvatljivima, poput Zakona o Ustavnome sudu punih pola godine, te u dva navrata o hrvatskome prijedlogu Izbornoga zakona. Sada su tu istu taktiku primijenili i SNSD-ovi zastupnici.
Novićeva poruka
Sredoje Nović, zastupnik SNSD-a, izričito je kazao da ne prihvaćaju sazivanje hitne sjednice jer smatraju da manjina ne smije upravljati većinom. – Ne možemo dati pravo nikome u ovom domu da manjina upravlja većinom. To sigurno nećemo prihvatiti bez obzira na to tko se s kim udružuje. To bi bila izdaja izbornih rezultata – poručio je Nović, nakon čega su njegova dvojica kolega iz SNSD-a i on napustili dvoranu i tako srušili kvorum. Ova kriza ne događa se slučajno. Smjene Špirića i dvojice ministara iz SNSD-a tjednima traže članovi stranaka koje pokušavaju uspostaviti novu vladajuću koaliciju u BiH, iz koje bi SNSD bio izbačen nakon što je Dodik u veljači ove godine nepravomoćno osuđen na jednogodišnju zatvorsku kaznu. Dodik je, unatoč toj presudi, nastavio s potezima koji uključuju donošenje zakona u Republici Srpskoj u cilju ograničavanja djelovanja državnih pravosudnih i policijskih tijela na razini države, što je izazvalo oštru reakciju bošnjačkih stranaka i dijela međunarodne zajednice.
Probošnjački politički blok, koji je nakon izbora 2022. godine formirao vlast s dijelom međunarodne podrške, odlučio je raskinuti suradnju sa SNSD-om na poticaj sada već bivšeg američkog veleposlanika Michaela Murphyja. Novi potencijalni partneri za taj blok su Srpska demokratska stranka (SDS) i Partija demokratskog progresa (PDP), koje su sada u oporbi. Također, u tom procesu pozvali su i Hrvatsku demokratsku zajednicu BiH (HDZ BiH) da im se pridruži, no HDZ je postavio uvjet – izmjene Izbornog zakona koje bi omogućile Hrvatima birati svog člana Predsjedništva BiH. Taj prijedlog, koji je u Domu naroda predložila HDZ-ova zastupnica Marina Pendeš, zasad nije dobio priliku za raspravu zbog bošnjačkih blokada i srušenih kvoruma, što dodatno potvrđuje dubinu političke krize. Važno je naglasiti da ne postoji nikakva mogućnost u skladu s Ustavom iz Daytona da se Dodikovu stranku SNSD izbaci iz Vijeća ministara BiH. Takav pokušaj predstavljao bi grubo kršenje Daytonskog mirovnog sporazuma, koji je temeljni ustavni okvir Bosne i Hercegovine. Daytonski sporazum osigurava participaciju svih triju konstitutivnih naroda u vlasti na svim razinama, uključujući i izvršnu vlast, a SNSD kao predstavnik srpskog naroda ima zajamčeno mjesto u Vijeću ministara. Bilo kakva prisilna promjena tog aranžmana ne samo da bi dovela do institucionalnog kolapsa već bi Dodiku dala dodatni alibi za nastavak njegovih separatističkih poteza, što bi ozbiljno destabiliziralo državu. Koliko god Dodik zateže, s druge strane posve su nerealni i neodgovorni potezi probošnjačke “trojke”, koju je dio međunarodne administracije gurnuo “u jagode”.
Potraga za krivcem
Trenutačno ne postoji jasna strategija ili plan za izlazak iz ove duboke krize. Osim pronalaska krivca zbog ove pustolovine. Jedini održiv put za prevladavanje ove političke krize jest dijalog i pregovori s Miloradom Dodikom i njegovom strankom. A to podrazumijeva izlaz i rješenje koje će omogućiti da svi budu istodobno poraženi i pobjednici. Ako se ne pristupi takvom dijalogu i ne ponudi Dodiku izlazak iz postojeće situacije, očito je da će kriza trajati barem do općih izbora 2026. godine. U međuvremenu, postoji realna opasnost od sigurnosnih incidenata, pa čak i oružanog sukoba, što bi moglo potaknuti reakcije najvažnijih zemalja svijeta i međunarodnih institucija. Bez Dodika i SNSD-a nema ni europskog puta Bosne i Hercegovine upravo zbog tri ruke u Domu naroda. Tvrdnje da hrvatski politički predstavnici mogu presudno odlučiti o sudbini zemlje zapravo su manipulacije bošnjačkih političara u cilju sprječavanja potrebnih izmjena Izbornog zakona. S druge strane, te iste manipulacije služe i za pronalaženje “krivca” u slučaju neuspjeha pokušaja izbacivanja Dodika iz vlasti, čime se dodatno produbljuje nepovjerenje i politička kriza. U konačnici, jasno je da bez ozbiljnog, uključivog i kompromisnog dijaloga nema izlaska iz ove krize. Sve strane moraju shvatiti da nastavak ovakve konfrontacije i političke blokade neće donijeti ništa osim daljnjeg urušavanja institucija i opasnosti za stabilnost BiH. Jedino trajno i održivo rješenje leži u dijalogu koji uključuje sve ključne aktere, i Milorada Dodika, jer koliko god bio nepoželjan, Sarajevo i BiH zbog izbornog legitimiteta bez njega ne mogu.
Izvor: vecernji.ba
Objava Ništa od smjene dužnosnika SNSD-a, sve izglednija kriza do izbora 2026. pojavila se prvi puta na hrvatski.ba.