Ukidanje provizije, dostupnost bankomata i besplatne usluge samo su neke od benefita nacionalne mreže bankomata zbog kojih su u Hrvatskoj predložene izmjene i dopune zakona o usporedivosti naknada, kojima je cilj građanima osigurati besplatan račun za redovna primanja.
Nacionalna mreža bankomata ponudila bi mnogobrojna rješenja, a da li bi ona bila moguća i u našoj zemlji, pitali smo struku. Implementacija ovog projekta omogućila bi polaganje novčanih sredstava na takav račun za plaćanje, izuzev obrade kovanog novca, priliv nacionalnih i prekograničnih platnih transakcija, izdavanje i korištenje debitne kartice, kao i plaćanja debitnom karticom.
Što je to nacionalna mreža bankomata, kako funkcionira, da li bi njena implementacija bila moguća i u Bosni i Hercegovini? Na ova, ali i mnoga druga pitanja za Klix.ba odgovore su dali direktor Udruženja banaka BiH Edis Ražanica i Agencija za bankarstvo Federacije BiH.
Usluge koje bi bile dostupne
Prema ideji, usluge koje bi bile dostupne na besplatnom računu mreže nacionalnih bankomata uključuju otvaranje, vođenje i zatvaranje takvog računa za plaćanje, internet ili mobilno bankarstvo, što znači da bi jedna od tih usluga morala biti besplatna.
Tu je i usluga koja omogućuje polaganje novčanih sredstava na takav račun za plaćanje, izdavanje i korištenje debitne kartice, kao i plaćanja debitnom karticom. S obzirom na veliko prisustvo komercijalnih banaka na tržištu da li bi ovakva inicijativa bila moguća u našoj zemlji pitali smo Agenciju za bankarstvo FBiH.
“Imajući u vidu globalizaciju i blizinu tržišta susjednih zemalja, mišljenja smo da se može očekivati predmetna ili neka druga slična inicijativa koja bi išla u smjeru pojednostavljenja korištenja bankarskih usluga. Generalno, predmetna inicijativa uvođenja nacionalnih bankomata bi imala efekte na sve sudionike u procesu pružanja i korištenja bankarskih usluga, tako da bi za korisnike financijskih usluga rezultirala smanjenjem naknada i očekivanja bi bila da dođe do povećanja financijske inkluzije”, smatraju u Agenciji za bankarstvo FBiH.
Podizanje novca za građane bi značilo kao da novac podižu na bankomatu banke u kojoj već imaju otvoren račun što bi značilo da se na te transakcije provizija ne bi naplaćivala. U principu, nacionalni bankomati bi bili priključeni na nacionalnu bankomatsku mrežu. Drugim riječima, svaka banka koja pristupi nacionalnoj bankomatskoj mreži će svaki od tih bankomata tretirati kao vlastiti.
“Upravo iz ovih razloga ova inicijativa je naišla na osudu Hrvatske narodne banke koja je izjavila da bi element besplatnog podizanja novca na drugim bankomatima mogao ugroziti stabilnost poslovanja banaka, s obzirom na to da generalno postoje troškovi takvih transakcija koje su banke dužne da plate prema izdavaocima kartica, prema vlasnicima bankomata. Dakle, to bi u principu bilo kao da vi donesete zakon i kažete da pet kifli mora biti besplatno za svakog građanina dnevno, ali to ne znači da pekar nema trošak brašna, ulja, struje i slično”, navodi Ražanica.
Olakšica stanovnicima
Uvođenje nacionalnih bankomata u BiH olakšalo bi živote i stanovnika manjih mjesta i općina u BiH, posebno onih koji ni sada nemaju pristup ovom vidu bankarskih usluga. Međutim, prema riječima našeg sugovornika, uvođenje nacionalne mreže bankomata u ovom obliku neminovno bi povećao iznose troškova nekih drugih usluga, jer banke moraju kompenzirati prihod kojim pokrivaju troškove na “tuđim bankomatima”.
“Beneficije bi postojale za klijente banaka, ali ako se ne varam, prema nekim istraživanjima, Hrvatska je tokom 2024. godine imala najveću mrežu bankomata po glavi stanovnika u Europi, posebno ako uzmemo u obzir da su bankomati svih banaka relativno dostupni njihovim klijentima. Vjerojatno da u krugu od 500 m možete pronaći bankomate svih banaka, pa mi se čini da su benefiti takvih rješenja malo precijenjeni”, tvrdi Ražanica.
Stanovništvo u pojedinim dijelovima Bosne i Hercegovine, prvenstveno onim ruralnim, nemaju pristup bankarskim uslugama u smislu da im je dostupan bankomat i/ili poslovnica banke. Sugovornik je komentirao i ovo pitanje. Neke banke su na ovaj problem odgovorile uvođenjem vozila u kojima se pruža dio bankarskih usluga što je u javnosti poznato kao banke na točkovima. No, to nije potpuno rješenje.
“Agencija za bankarstvo FBiH je prije godinu ili dvije donijela odluku koja se zove “odluka o jačanju i inkluziju održivog poslovanja banaka” kojim je između ostalog potpisala tzv. paket za financijsku inkluziju koji kao takav obuhvata niz osnovnih bankarskih proizvoda i usluga, uključujući deset besplatnih transakcija, pristup mobilnom bankarstvu, izdavanje kartice i slično. Naknada za taj paket iznosi 0,3 posto od prosječne plate što je iznos jedne espresso kafe na mjesečnom nivou. Tako da mi imamo adekvatan paket koji omogućava kvalitetnu inkluziju svim klijentima banaka”, kaže Ražanica, i dodaje:
“Gotovina i bankomati nisu jedini način vršenja transakcija. Banke kontinuirano ulažu u digitalizaciju i sve banke nude rješenja za mobilno bankarstvo i na taj način kompenziraju nemogućnost otvaranja poslovnica u svakom naseljenom mjestu. Bankomatska mreža u Bosni i Hercegovini je izuzetno dobro raširena. Nažalost, zbog zakonskih ograničenja nismo u mogućnosti da sprovodimo online uspostavljanje poslovnog odnosa s klijentom, pa postoji obaveza klijenta da barem jednom dođe u banku, ali mi se nadamo da ćemo i taj problem riješiti kako bi se u potpunosti ukinula potreba fizičkog dolaska klijenta u banku”.
Digitalna pismenost
Postavlja se pitanje osoba treće životne dobi, kao i onih manje informatički pismenih, posebno ako se u obzir uzme i sve prisutniji skepticizam starije populacije kada je riječ o online aplikacijama.
“I udruženje banaka i sve banke pojedinačno ulažu velike napore u povećanje digitalne pismenosti naših klijenata. Mi smo svjesni naravno da BiH kaska za regionom ali i Europom kada su u pitanju i digitalna i financijska pismenost. Gotovo 95 posto je penetracija korištenja interneta i mobilnog bankarstva među stanovništvom u BiH, što znači da 95 posto stanovništva u BiH ima pristup internetu. Svi, pa čak i starija populacija koristi pametne telefone i mi se trudimo olakšati i takvoj populaciji na način da podižemo svijest i nivo financijske i digitalne pismenosti”, zaključio je Ražanica.
Iako bi uvođenje nacionalne mreže bankomata riješilo probleme klijenata, njena implementacija zahtijevala bi značajne analize cjelokupnog financijskog sistema, s obzirom na broj interesnih subjekata i potencijalnih troškova implementacije.
“Predmetnu inicijativu smatramo projektnom inicijativom koja treba biti sagledana sa različitih aspekata, potrebe usklađivanja zakonske regulative, definiranja upotrebe postojećih bankomata banaka, “vlasništva” nad nacionalnim bankomatima, snošenja troškova za korištenje istih, uloge sudionika u procesu servisiranja bankomata, itd. Predmetnu inicijativu treba promatrati u kontekstu strategije poslovanja bankarskog sektora, odnosno što se želi postići inicijativom i staviti istu u omjer drugih inicijativa koje također imaju za cilj unapređenje pružanja bankarskih usluga kao što su digitalizacija, uvođenje novih sudionika na tržištu, itd.”, stava su u Agenciji za bankarstvo FBiH, piše Klix.
Objava Besplatni bankomat za sve: San ili stvarnost za građane Bosne i Hercegovine? pojavila se prvi puta na Pogled.ba.