Unatoč dugim, hladnim i mračnim zimama te složenim geopolitičkim okolnostima, Finska već godinama drži sam vrh ljestvice najsretnijih zemalja svijeta. Prema World Happiness Reportu, Finska je i 2025. godine proglašena najsretnijom državom, čime je tu titulu osvojila osmi put zaredom.
Na istoj ljestvici Bosna i Hercegovina zauzima 56. mjesto, uz oscilacije između 48. i 67. pozicije, s ukupnim indeksom sreće od 6,136. Razlika između ove dvije zemlje ne očituje se samo u ekonomskim pokazateljima, već prije svega u načinu na koji su njihova društva organizirana.
Stručnjaci ističu da ključ sreće ne leži nužno u visini primanja, nego u stabilnosti sustava i kvaliteti svakodnevnog života. Sociolog Jan Delhey objašnjava kako se životno zadovoljstvo temelji na tri osnovna stupa: materijalnoj sigurnosti, kvalitetnim međuljudskim odnosima i osjećaju smisla i svrhe. Upravo je na tim temeljima Finska izgradila svoj društveni model.
Iako prosječna primanja u Finskoj nisu drastično viša u odnosu na druge europske zemlje, razlike među građanima znatno su manje, a socijalna sigurnost je snažno razvijena. Finsko društvo karakterizira visoka razina jednakosti, kako na tržištu rada, tako i u obiteljskom životu. Roditelji ravnopravno sudjeluju u odgoju djece, dok država osigurava dostupne i kvalitetne usluge skrbi i obrazovanja.
Obrazovni sustav dodatno učvršćuje taj model, jer se temelji na jednakim prilikama za svu djecu, uz snažnu individualnu podršku i naglasak na razvoj potencijala, a ne isključivo na natjecanje i rezultate.
Posebno važan čimbenik finskog zadovoljstva životom je visoka razina povjerenja u institucije. Građani vjeruju da sustav funkcionira, da su pravila jasna i pravedna te da u kriznim situacijama neće ostati bez podrške. Uz to, snažna povezanost s prirodom, koja je sastavni dio svakodnevnog života, dodatno doprinosi mentalnom zdravlju i osjećaju ravnoteže.
S druge strane, Bosna i Hercegovina se na ljestvici sreće nalazi znatno niže. Razlozi se, prema stručnjacima, nalaze u dugotrajnoj političkoj nestabilnosti, ekonomskoj neizvjesnosti, visokoj nezaposlenosti, masovnom odlasku mladih te izrazito niskom povjerenju građana u institucije i društveni sustav.
Ipak, istraživanja pokazuju da sreća nije isključivo pitanje genetike ili životnih okolnosti. Značajan dio osjećaja zadovoljstva može se razvijati i graditi kroz kvalitetne društvene odnose, aktivan i zdrav način života, osjećaj svrhe te osobni angažman u zajednici.
Primjer Finske tako pokazuje da sreća nije rezultat savršenih uvjeta, već dugoročno građenog društva koje građanima pruža sigurnost, povjerenje i osjećaj smisla — vrijednosti koje nadilaze geografiju, klimu i ekonomske pokazatelje.
Posušje.info
Objava Finska osmi put najsretnija zemlja svijeta: gdje je Bosna i Hercegovina pojavila se prvi puta na Posušje.info.