Hrvatska pozdravlja tekst zaključaka danskog predsjedništva o proširenju u kojem se ističe važnost poštovanja ugovora o sukcesiji bivše Jugoslavije te se poziva Bosnu i Hercegovinu da provede ograničenu ustavnu i izbornu reformu.
Vijeće za opće poslove, koje čine ministri za europske poslove država članica, nisu mogli usvojiti zaključke zbog nedostatka konsenzusa jer se Mađarska protivi dijelu teksta koji govori o Ukrajini. Stoga je prijedlog usvojen u obliku zaključaka predsjedništva koje podržava 26 članica.
– Nama je posebno važno što se u zaključcima ukazuje na važnost dobrosusjedskih odnosa i rješavanja svih pitanja vezanih uz prošlost te nam je drago što se u tekstu spominje sporazum o sukcesiji koji obvezuje sve države sljednice bivše države, izjavila je državna tajnica u ministarstvu vanjskih poslova Andreja Metelko Zgombić.
Istaknula je da su zaključci o Bosni i Hercegovini znatno ojačani. S obzirom na predstojeće izbore 2026. na nekoliko je mjesta ukazano na potrebu jačanja integriteta izbornog procesa i provedbe, između ostaloga i odluka ustavnog suda BiH, dodala je.
Ustavni sud je 2016. u predmetu Ljubić naveo da je načelo konstitutivnosti u BiH natkrovljujuće i da ono podrazumijeva da u Domu naroda moraju sjediti legitimni predstavnici konstitutivnih naroda. U više navrata u zastupnički klub Hrvata birani su izaslanici koji nisu birani voljom hrvatskog naroda.
U zaključcima se poziva Bosna i Hercegovina da što prije pristupi ograničenoj izbornoj i ustavnoj reformi. Posebno se ističe da ta izborna reforma trebala ukloniti sve oblike diskriminacije i nejednakosti. Također se spominje da odluke Ustavnog suda BiH nisu do kraja provedene, a ono što mi smatramo posebno važnim jest da se BiH poziva da u razdoblju do promjene izbornog zakona ne poduzima radnje koje bi na bilo koji način onemogućila ili otežala kasnije provedbu tih odluka Ustavnog suda, kaže Metelko.
Demokratska fronta, stranka Željka Komšića koji je četiri puta biran u predsjedništvo većinski bošnjačkim glasovima, predložila je za hrvatskog člana predsjedništva Slavena Kovačevića, Komšićeva savjetnika.
Kovačeivć je izgubio spor pred Europskim sudom za ljudska prava pred kojim je tužio BiH jer ga navodno diskriminira budući da mu kao pripadniku “ostalih” ne omogućava da glasa za člana predsjedništva iz reda srpskog naroda ni da bude delegat u Državnom domu naroda. Kovačević se prije toga izjašnjavao kao Hrvat u razdoblju od 2012. do 2016. kada je bio izabran u Gradsko vijeće Sarajeva.
Metelko Zgombić je rekla da je i Europska komisija priložila svoju izjavu, koja nije javni dokument, u kojoj se poziva BiH da pristupi izbornoj reformi kako bi se osiguralo da svaka osoba ima mogućnost jasno izraziti svoje političko stajalište i izabrati onog koga ta osoba zaista želi.
U zaključcima se također kaže da će se osnovati ad hoc radna skupina za izradu pristupnog ugovora s Crnom Gorom, a prije toga će trebati definirati ključna načela za sve buduće pristupne sporazume.
Objava EU STALA U ZAŠTITU HRVATA U BIH: Otklonite sve oblike nejednakosti pojavila se prvi puta na Pogled.ba.