Hrvatska je ove godine usporila tempo izdavanja radnih dozvola za strane radnike. Prema dostupnim podacima, izdano je oko 15 posto manje dozvola nego lani, a najveći pad bilježi se u sektoru građevinarstva. Posljedice takve politike već se osjećaju, posebno u turizmu i ugostiteljstvu, gdje se problem radne snage iz godine u godinu ponavlja.
Poduzetnik u turizmu i ugostiteljstvu iz Crikvenice Robert Marić upozorio je u HTV-ovoj emisiji Studio 4 kako se svaka turistička sezona odvija po sličnom obrascu. Broj turista, kako kaže, varira u rasponu od desetak posto, no zarada je sve manja.
Istaknuo je da su ključni razlog rastući troškovi, koji obuhvaćaju sve – od komunalnih davanja do cijene rada. Troškovi radne snage, prema njegovim riječima, porasli su i do 40 posto.
„Prije su stranci imali malo manju plaću, ali sada se to izravnalo s domaćim radnicima. Poduzetnici su prisiljeni više plaćati radnu snagu jer je nema“, naveo je Marić.
„Izvezli smo kvalitetnu radnu snagu“
O stanju u turizmu govorio je i Petar Ćurlin, hotelijer i ugostitelj iz Omiša, koji smatra da bi turizam u Hrvatskoj mogao funkcionirati i bez stranih radnika, ali ne u ovako velikom obujmu, piše Index.
„Obiteljski, mali hoteli uglavnom se i sada baziraju na domaćoj radnoj snazi, ali veliki hoteli i koncerni su usmjereni na uvoznu radnu snagu. Mi smo izvezli sposobnu, dobro obrazovanu i kvalitetnu radnu snagu, a zauzvrat smo dobili uvoz nisko obrazovane radne snage koja nema povijesnu ni kulturnu vezu s podnebljem u koje dolazi i to u turizmu utječe na kvalitetu ponude“, ustvrdio je Ćurlin.
Dodao je kako je financijski pritisak na sektor izrazito velik, navodeći da na svakih 100 eura prometa hotelijeri i ugostitelji imaju oko 50 eura troškova.
Dozvole kasne, radnici ne smiju raditi
Marić je iznio i konkretan primjer iz prakse, navodeći slučaj ugostitelja iz Crikvenice koji upravlja s više objekata. Zahtjev za radne dozvole predao je krajem travnja, a odobrenje je stiglo tek sredinom kolovoza.
„Prisiljen je neke ljude držati na smještaju, hraniti ih, dati im neke novce, a oni ne smiju raditi“, kazao je Marić.
Naglasio je kako poduzetnici nemaju problem platiti kvalitetnog radnika, ali upozorava da se u ugostiteljstvu sve češće suočavaju s nekvalificiranom radnom snagom koja ne poznaje jezik.
„Jedno vrijeme je bilo dobro kad smo dobivali radnu snagu iz Srbije, BiH i Makedonije, no i oni kroz par sezona dovoljno zarade da u svojim zemljama nešto otvore ili pak odu prema Zapadu“, dodao je.
Kritike na račun mladih i društva
Ćurlin smatra da njegovo poslovanje zasad ne ovisi o stranim radnicima.
„Mi smo zadržavali domaću radnu snagu kroz kvalitetna primanja kroz cijelu godinu, iako radimo samo sezonski, kroz kvalitetan odnos, i sada tako radimo. Mi smo velika obitelj, vodimo obiteljski hotel, i mislim da ni u budućnosti nećemo imati problem radne snage“, poručio je.
Upozorio je i na dugoročan demografski problem, istaknuvši da slab natalitet ne može nadoknaditi odlazak radnika u inozemstvo ili njihov odlazak u mirovinu.
„Gubitkom kvalitetnih nositelja poslovanja mi obaramo svoju uslugu, a cijena usluge ne pada, već raste zbog raznih troškova“, rekao je.
Marić, pak, smatra da dio problema leži i u odnosu mladih prema radu.
„Prije su mladi sa zadovoljstvom dolazili raditi na more, danas Hrvatska ima problem s neradom. Vidim puno mladih u dobrim autima, sa skupim mobitelima, nitko ne bi konobario“, naveo je.
Na tu se temu nadovezao i Ćurlin, naglasivši važnost odgoja.
„Rad je odgojna mjera, ako to nisu stekli kao naviku dok su djeca, teško da će kasnije hrliti raditi. Problem je slojevit i nastaje u ranoj mladosti. Ne znam kako to riješiti, osim na razini obitelji, da se djeci prikaže da je pošten rad izvor svega dobroga što će u životu baštiniti“, zaključio je.
Posušje.info
Objava Poduzetnici o problemu radne snage: Mladi ne žele raditi, a sezona trpi pojavila se prvi puta na Posušje.info.